Botovi su se, izgleda, vratili u hrvatski politički život, jer nakon već pomalo zaboravljene afere s vijetnamskim lajkovima na Facebooku iz posljednjih parlamentarnih izbora, sada smo dobili američke glasove u anketi na portalu Jutarnjeg lista.
Naime, Jutarnji je u utorak objavio članak koji je sadržavao anketu s pitanjem: "Za koga biste glasali da je danas drugi krug izbora?". Anketu je vidjelo 56.283 korisnika, glasalo je 46.718 korisnika - za Zorana Milanovića 17.400 (37%), za Dragana Primorca 26.263 (56%), a 3055 korisnika reklo je da "neće glasati".
I tu ne bi bilo ništa neobično da se nije pokazalo kako je anketu vidjelo više korisnika iz Amerike nego iz Hrvatske - 25.690 naprema 25.146. Neobično je bilo i to što je u prvih sat vremena nakon objave ankete uvjerljivo vodio Milanović, da bi potom došlo do preokreta te je vodstvo preuzeo i zadržao Primorac.
ČITAJTE VIŠE Objavili smo anketu u kojoj smo vas pitali za koga ćete glasati. Onda nam je stiglo više od 25.000 glasova iz - SAD-a!
"Ništa čudno, ništa novo", kaže intenetski stručnjak Lucijan Carić. "Uz pomoć vrlo jednostavnih tehnika se može utjecati na ankete, koje i kad su legitimne ne odražavaju stvarno stanje. Teško je reći koliko su botovi aktivni u Hrvatskoj, ali danas je to toliko jeftino i dostupno da nije nikakav problem manipulirati na taj način.
Ne treba vam čak ni bot, s jednom jednostavnom skriptom se te ankete mogu prevariti, pogovoto ako je sve na što se oslanjaju u zaštiti jedan običan "cookie". Ima i programa koji generiraju nasumične IP adrese, na sve to je jako teško utjecati, nemoguće je osigurati pravednost ili točnost", kaže Carić.
I doista, situacija je nažalost takva da, ako na internetu postoji sto načina da se bilo što napravi, postoji najmanje sto i jedan način da se sustav prevari. Kao i u svakoj aktivnosti današnjeg društva, postoje pravila, postoje rupe u tim pravilima i postoje etičke norme koje bi ljude trebale sprečavati da kroz te rupe prolaze. No kada društvo postane zagušeno akterima koji te norme smatraju budalaštinom i nečime što vrijedi samo za naivce, onda cijeli sustav gubi smisao.
"Ja bih rekao da su botovi jako aktivni u Hrvatskoj, baš kao i u cijelom svijetu. Dosta globalnih servisa poput Facebooka i Googlea se se bori protiv toga, ali je teško", smatra Zlatan Morić, voditelj studija kibernetičke sigurnosti na Sveučilištu Algebra. "U ovom vašem slučaju ne mora ni značiti da su to bili botovi, vi imate i puno svjetskih firmi koje imaju skripte koje, recimo to tako, iz legitimnih razloga pretražuju internet i skupljaju informacije, traže nešto novo, dakle rade "web scraping". Teško je reći, bez podrobnije analize, što je doista posrijedi", objašnjava Morić.
Za razliku od naših susjeda u Srbiji, koji su toliko naviknuti na lažne objave da su termini "bot" i "botovanje" postali najnormalniji dio njihova svakodnevnog rječnika, u Hrvatskoj je ta pojava nekako ostala izvan žiže javnosti - sve donedavno. A onda su se u posljednjoj kampanji za parlamentarne izbore i u Hrvatskoj pojavili botovi u vidu lajkova i komentara na društvenim mrežama za koje se moglo vidjeti da stižu iz Vijetnama.
Oporbene stranke optužile su HDZ da kupuje botove, HDZ je optužio oporbu da su im to podmetnuli, ali za ovu priču nije posebno važno tko je bio naručitelj (premda je simptomatično da se ponovno HDZ-ov kandidat našao na istome mjestu gdje i potencijalni botovi).
Ono što jest relativno važno i pomalo zabrinjavajuće jest koliko su sve te usluge jeftine. Dovoljna je samo površna pretraga po Googleu da se nađu tisuće i tisuće stranica na kojima se može kupiti sve od lažnih Facebook i Instagram objava, preko lažnih komentara na tuđe objave, pa do lažnih glasova u anketama, natjecanjima, lutrijama…
"Nije nikakav problem napraviti bot koji će kliknuti na nešto. Facebook i ostali imaju varijante da prepoznaju botove i onda ne priznaju te glasove ili akcije. Međutim, na dark netu se može kupiti botove bez problema. Imate grupacije koje imaju botnetove, dakle zombi računala nad kojima hakeri imaju kontrolu, i bilo tko može kupiti pristup tome i raditi što god hoće.
Vjerujem da i po Hrvatskoj na portalima dio komentara su botovi. Takvi botovi koji daju komentare su pametnji, imaju i integriranu umjetnu inteligenciju. Posebno kada je politika u pitanju stvari postaju sofisticiranije, imate ljude koji imaju 500 Facebook računa pa kada je neka akcija oni se doista ulogiraju 500 puta i izvode to što trebaju. Imate stotine različitih opcija i mogućnosti", navodi Morić.
Cijene je doista nemoguće sistematizirati u jedinstvenu brojku, jer postoje milijuni kombinacija, od 2 dolara za 1000 lajkova pa nadalje. A praktički ne postoji aktivnost na društvenim mrežama koju nije moguće kupiti i lažirati. Najčešće opcije su upravo kupnje pretplatničkih paketa.
Recimo, jedna hrvatska stranica koja se bavi time nudi paket za 30 eura mjesečno, koji omogućuje kreiranje "tri Facebook stranice i do 20.000 pretplatnika po stranici, punu automatizaciju objavljivanja sadržaja i komentiranja na Facebook i Instagram profilu" te "cijelo rješenje za izgradnju ChatBotova za Facebook Messenger i Instagram DM".
Glasanje na anketama pritom je nešto što se, uz malo truda, može izvesti i besplatno. Postoje brojne stranice i programi (koje ovdje nećemo promovirati) na kojima se bez imalo informatičkog znanja i uz utrošak malo vremena može stvoriti program ili čak ekstenzija za internetske preglednike za automatsko glasanje.
Probali smo, usput, angažirati i umjetnu inteligenciju da nam napravi takav program, ali ChatGPT i Perplexity su odbili naš zahtjev navodeći kako je to nemoralno. Što ne znači da ne postoji GenAI model koji nema ugrađene takve kočnice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....