Svijet kreće u obračun s Facebookom: Je li tehnološki gigant zlostavljač ili samo nije nasjeo na blef?

Sukob između Facebooka i Australije oko blokiranja medijskog sadržaja pokrenuo je zakonodavce diljem svijeta da prebace izradu legislativa koje bi trebali natjerati internetske divove da plaćaju izdavačima za prikazivanje i dijeljenje vijesti, u višu brzinu.

Europska unija i Kanada uskoro bi trebale usvojiti zakone za regulaciju Big Techa. Velika Britanija najavila je izradu sličnih mjera i pozvala ostale države na koordinaciju regulativa. Sjedinjene Američke Države sljedeći mjesec dovode direktore Facebooka, Googlea i Twittera na svjedočenje pred Kongres.

Okidač za poduzimanje akcije je australski novi zakon o medijima koji je natjerao Facebook na drastične mjere micanja svih vijesti sa svoje platforme. Google je prijetio da će učiniti isto, odnosno da će isključiti svoju tražilicu u Australiji ako se zakon donese. No, na kraju je Google popustio i odlučio platiti australskim izdavačima, dok je Facebook reagirao upravo suprotno. Zanimljivo je vidjeti kako je došlo do toga da su dvije kompanije toliko različito reagirale, kako će se te odluke odraziti na njih, a kako na izdavače te što bi se moglo dalje događati.

Za početak, Australija planira usvojiti zakon kojim bi tehnološke platforme morale sklopiti sporazum s izdavačima o plaćanju sadržaja ili bi im prijetila prisilna arbitraža. O zakonu se priča najmanje godinu dana, u donji dom ušao je u prosincu prošle godine i cijelo to vrijeme znalo se koje će biti posljedice ako se donese. No, Facebookova odluka da u četvrtak ujutro zabrani sve stranice s vijestima (i usput zbog primjene sustava strojnog učenja blokira neke stranice vlade, neprofitnih organizacija i hitnih službi) iznenadila je mnoge.

Političari su se počeli razbacivati opisima pa su Facebookov potez nazvali, između ostalog, nepristojnim činom cenzure, neprovjerenom pohlepom i uništavanje javne sfere. U čudu su ostali i neki australski izdavači koji su samo nekoliko dana ranije pregovarali o uvjetima sporazuma za plaćanje vijesti.

'Nije im stalo do novinarstva'

Dok jedni tvrde da je u cijeloj priči Facebook "bully" koji je htio zastrašiti australsku vladu da ne donese novi zakon, drugi pak zaključuju da Facebook, za razliku od Googlea, jednostavno nije nasjeo na blef.

Primjerice, australski premijer Scott Morrison izjavio je da "arogantni" i "zlostavljački" Facebook potpiruje međunarodne strahove o prevelikoj moći tehnoloških kompanija. Poručio je kako Australiju nisu uspjeli prestrašiti te da će zakon sljedeći tjedan doći pred gornji dom australskog parlamenta.

Profesorica na Fakultetu novinarstva Sveučilišta Columbia, Emily Bell, napisala je na svom Twitteru da Facebook "nije dosljedno demokratska kompanija i nije odgovorna platforma". Dodaje da Facebooku u osnovi "nije stalo do novinarstva", nego je to "oglašivačka kompanija koja je potrošila značajnu količinu novaca lobirajući u novinskoj industriji i radeći na izbjegavanju regulacija".

Elaine Pearson, direktorica australskog ogranka Human Rights Watcha, upozorila je koliko je opasno onemogućavanje ljudima pristup vijestima.

"Gašenje vitalnih informacija cijeloj državi usred noći je nesavjesno", poručila je Pearson.

Novinar New York Timesa, Mike Isaac, predviđa da će nedostatak vijesti na Facebooku rezultirati sve većom pojavom dezinformacija, a Will Oremus iz Mediuma slično razmišlja i kaže da će uklanjanjem visokokvalitetnih vijesti doći do povećanog broja tekstova niže kvalitete, memeova i raznog ostalog bezvrijednog sadržaja.

Koliko će dugo Australci biti bez vijesti na Facebooku, još uvijek se ne zna. Postoje naznake da se radi o privremenoj odluci. To je dao naslutiti australski blagajnik Josh Frydenberg koji je danas izjavio da se pregovori s Facebookom nastavljaju te da planira ovaj vikend održati još sastanaka s Markom Zuckerbergom.

Da Facebook nije u potpunosti ugasio svjetla u Australiji pokazuje i izjava ABC-a, jedne od najvećih digitalnih medijskih kompanija. "Nastavit ćemo razgovore s Facebookom danas oko razvoja događaja", stoji u izjavi ABC-a koju potpisuje direktor David Anderson.

Facebook i dalje ostaje pri svojoj tvrdnji da predloženi novi zakon pogrešno tumači odnos između izdavača i tehnoloških tvrtki. Tvrdi da izdavači imaju koristi jer "linkovi" na Facebooku šalju korisnike izravno na web stranice s vijestima te ističu da manje od 5% korisnika dolazi isključivo na društvenu mrežu zbog vijesti. Australija pak ističe da se 30% ljudi u državi oslanja na Facebook u dobivanju vijesti.

Potkopavanje vlade

No, iako vijesti više nisu dostupne na društvenoj mreži, to ne znači da im Australci više nemaju pristup.

Novinar Casey Newton, koji više od jednog desetljeća prati Big Tech, smatra da se radi o privremenoj odluci Facebooka, koja bi u konačnici mogla biti pozitivna za izdavače. Njegova teza je da bi blokiranje vijesti na Facebooku moglo dovesti do povećanog direktnog prometa na web-stranice.

Primjećuje i očiglednu ironiju u cijeloj situaciji. Naime, oni koji su najviše ogorčeni činjenicom što Facebook više ne prikazuje vijesti u Australiji, su iste osobe koje Facebook godinama optužuju za širenje dezinformacija i govora mržnje. Zanimljivo mu je i što su određeni ljudi, pop koji su do sada optuživali Google za monopolističko ponašanje, odjednom utihnuli kad su sklopili ugovor s Googleom. Primjerice, Rupert Murdoch je bio glasni zagovaratelj australskog novog zakona o medijima. U srijedu je sklopio trogodišnji ugovor s Googleom o plaćanju za sadržaj.

Za razliku od Googlea, koji je, kako Newton kaže pao na australski blef, Facebook je krenuo drugom strategijom.

Peter Lewis, direktor Centra za odgovornu tehnologiju australskog instituta, smatra da je Facebook uklanjanjem vijesti htio okrenuti javno mnijenje protiv vlade. Plan im se obio o glavu kad su nehotice uklonili stranice vladinih agencija, neprofitnih organizacija i hitnih službi. Time su još jednom pokazali koliku kontrolu imaju nad time što se događa na njihovoj platformi.

CNN-ov stručnjak Donie O'Sullivan slično primjećuje koliko je ovaj slučaj pokazao važnost društvenih mreža u današnjem svakodnevnom životu:

"Facebook ima veliku ulogu u našim životima i diskursu. Od održavanja kontakata s prijateljima, do toga gdje dobivamo vijesti i gdje se može posijati sjeme pobune. S obzirom na njegovu veličinu, utjecaj i važnost, vidjet ćemo ovu tvrtku sve više i više u središtu egzistencijalnih i temeljnih rasprava o tome kako komuniciramo i kako smo informirani i dezinformirani u 21. stoljeću".

Britanski zastupnik Julian Knight nazvao je ovaj Facebookov potez "jednim od najviše idiotskih i duboko uznemirujućih korporativnih poteza u našem životnom vijeku". Britanska vladina revizija otkrila je da 61% britanskog medijskog oglašavanja odlazi Facebooku i Googleu. Najavili su regulacije platformi slične australskom zakonu.

Kanadski ministar kulturnog nasljeđa, Steven Guilbeault, nazvao je Facebookovu akciju neodgovornom i rekao da će njegova vlada nastaviti s izradom zakona koji će pošteno regulirati odnos novinskih medija i tehnoloških kompanija. Rekao je da se prošli tjedan sastao s australskim, finskim, njemačkim i francuskim kolegama kako bi surađivali na tom pitanju.

Ovisni o vijestima

"Što više nas usvoji slične regulative, to će Facebooku biti teže nastaviti ovakve akcije. Snaga je u brojevima", poručio je na svojem Facebook računu kanadski ministar.

U SAD-u, američka vlada pokrenula je antitrustovsku tužbu protiv Facebooka, a Zuckerberga sljedeći mjesec čeka četvrto svjedočenje pred Kongresom od srpnja prošle godine.

Iako je Facebook trenutačno glavna vijest u svim tehnološkim medijima, njegov potez mora se sagledati i u kontekstu onoga što radi Google.

Za razliku od Facebooka, Google prilično ovisi o vijestima. Bar se tako može zaključiti iz njihovih pothvata. Jer, još su krajem siječnja prijetili da će ukloniti internetsku tražilicu u Australiji ako se donese novi zakon o medijima, da bi u veljači sklopili ugovore o plaćanju za sadržaj s tri najveća australska medijska konglomerata (News Corp, Nine Entertainment, Seven West Media)

Robert Whitehead iz INMA-e smatra da je Google time dobro prošao jer su uspjeli izbjeći prisilnu arbitražu, ali i plaćanje za "linkove".

Naime, Google je htio izbjeći potpisivanje ugovora koji uključuje licenciranje svog sadržaja na mreži. Jer takvo "licenciranje diljem mreže" bi značilo da Google plaća za sve što se pojavi na Google Newsu i na Google Searchu. Stvaranjem Google News Showcase uspjeli su izbjeći plaćanje za "linkove". Najavili su da će nastaviti sklapati ugovore sa svim australskim izdavačima, velikim i malima, a koji žele da se njihove vijesti prikazuju u News Showcaseu.

Whitehead ističe da se velika financijska razlika između ugovora koje je Google sklopio s australskim (100 milijuna dolara godišnje) i francuskim (27 milijuna dolara godišnje) izdavačima, krije u pravnoj interpretaciji.

Australski sporazumi sklopljeni su u kontekstu medijskog kodeksa koji se bavi pitanjem neravnoteže tržišne moći i može se promatrati kao vrsta antitrustovske nagodbe, koja rezultira stalnim plaćanjem. Francuski su sporazumi, s druge strane, sklopljeni u kontekstu novih zakona o autorskim pravima Europske unije kojima se želi ojačati pravo intelektualnog vlasništva medijskih tvrtki.

Europarlamentarac Alex Saliba rekao je da želi uključiti u europske zakone mjere slične australskom kodeksu.

"Australski planovi da natjeraju Facebook i Google da plaćaju za vijesti rješavaju akutnu neravnotežu pregovaračke moći koju imaju nad medijskim organizacijama", rekao je CNET-u. "Jedino je pitanje jesu li Zakon o digitalnim tržištima i Zakon o digitalnim uslugama odgovarajuće zakonodavstvo za uvođenje takvog sustava."