Vidović Krišto nije u pravu, evo što stručnjaci kažu o maskama: ‘Znamo o čemu pričamo‘

Saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto iz Domovinskog pokreta jučer je ponovno došla u Sabor bez maske. Na primjedbe o tome kako bi trebala staviti masku jer ona pomažu samo ako ih svi nose, Vidović Krištoje uzvratila protupitanjem:”Tko to kaže? Pravila gdje se maska nosi, a gdje ne, su kontradiktorna i zbunjujuća. Epidemiolozi s kojima sam ja razgovarala, a koji nisu eksponirani u javnosti, kažu da maske ne pomažu u velikom zatvorenom prostoru".

No, Hrvatska liječnička komora (HLK) i Hrvatski liječnički zbor (HLZ) apelirali su u srijedu na građane da nose maske u zatvorenim prostorima gdje je više ljudi.

“Maske moraju pokrivati i nos i usta i dobro prianjati uz lice, a prije stavljanja i nakon skidanja maske trebaoprati ruke. Maske nas međusobno štite, a nisu štetne za naše zdravlje. Znamo o čemu govorimo. Mi liječnici svakodnevno godinama na poslu nosimo maske i ne osjećamo zbog toga nikakve štetne posljedice”, kaže se među ostalim u u priopćenju koje su potpisali predsjednik HLK Krešimir Luetić i predsjednik HLZ-a Željko Krznarić.

Liječnici su, također, savjetovali građane da izbjegavaju veća okupljanja jer su ona potencijalna nova žarišta zaraze virusom. Nadalje, apeliraju na građane da se ne rukuju i ne grle s ljudima s kojima ne žive u zajedničkom domaćinstvu.

- Ruke treba prati što češće tekućim sapunom i vodom barem 20 sekundi jer sapun razara virus. Ako u nekom trenutku ne možete oprati ruke sapunom i vodom, na ruke treba nanijeti dezinfekcijsko sredstvo koje uništava virus. Virus se može prenijeti dodirivanjem usta, nosa ili oka nakon dodirivanja površina i predmeta na koje su pale zagađene kapljice - navode Luetić i Krznarić.

Istodobno, američki stručnjaci dr. Saskia Popescua sa Sveučilišta Arizona, dr. Ezekiel (Zeke) Emanuel sa Sveučilišta Pennsylvania i dr. James P. Phillips sa Sveučilišta George Washington razvili su indeks rizika od zaraze Covidom-19 koji ovisi o četiri čimbenika: zatvorenim prostorima, trajanju interakcije, gužvama i snazi izdaha. Na osnovi toga napravili su grafički prikaz ponašanja i aktivnosti niskog, srednjeg i visokog rizika koji vam predstavljamo.

Damjan Tadić/Cropix