Novi val infekcija u Kini, očigledno uzrokovan mutiranim koronavirusom, nije razlog za paniku. Mutacijom bi SARS CoV-2, virus koji je svijetu unio strah u kosti, uskoro mogao postati obična prehlada, piše Deutsche Welle.
Razvoj efikasnog cjepiva ili lijekova protiv nove vrste koronavirusa je upravo zbog toga kompliciran, jer se virus konstantno mijenja. Za oko pola godine od izbijanja pandemije, znanstvenici su širom svijeta registrirali 100 različitih mutacija SARS CoV-2.
Ovakve varijante ili promjene su normalne, jer se genetska struktura virusa mijenja i pojavljuju se nove podvrste. Također se mogu promijeniti i svojstva virusa. Posljedice mogu biti slabljenje izvornog virusa, ali i to da on postane agresivniji.
Različite varijante također potvrđuju zašto jedan uzročnik bolesti u određenoj regiji u svijetu izazove valove infekcije različite težine, i zašto ljudi različito reagiraju na infekciju.
Strah od drugog vala u Kini
Kina, zemlja iz koje je virus potekao, je zapravo odlučnim ograničenjima kretanja uspjela staviti pod kontrolu koronavirus SARS-CoV-2. Posljednjih tjedana su testirani samo ljudi koji su se vratili iz inozemstva.
U novije vrijeme su u pojedinim kineskim provincijama ponovo zabilježene nove infekcije, i ovoga puta je jasno da su nastale u Kini.
Pritom su prvi testovi pokazali da Kinom kruži nova varijanta patogena. Virus SARS-CoV-2 koji je pronađen u Pekingu malo se razlikuje od onog koji je prethodno pogodio Kinu, kazao je epidemiolog kineske zdravstvene službe, Zeng Guang za list Global Times. Rezultate bi sada trebalo usporediti s analizama iz drugih zemalja kako bi se mogla pratiti linija porijekla patogena.
Konzekventne mjere zaštite
Aktualni trag virusa odveo je zdravstvene službe doslovno do daske na kojoj je filetiran uvozni losos, na veletržnici Xinfadi u Pekingu. No, ne zna se odakle potječe losos s obzirom da Kina tu vrstu ribe uvozi iz Norveške, Čilea, Australije, Kanade i s Farskih Otoka.
No, da bi virus na čovjeka prešao s lososa, vrlo je začuđujuće. Dosad je utvrđeno da je opasnost prijenosa najveća kada se radi o sisavcima poput konja, ovaca, zečeva ili mačaka. Kada je riječ o reptilima, ribama ili pticama rizik prijenosa je, prema dosadašnjim studijama, vrlo mali.
No, Xinfadi veletržnica je iz preventivnih razloga ipak zatvorena. Oko 10.000 trgovaca i zaposlenih bi trebalo što je brže moguće testirati na SARS-CoV-2 virus.
Osim toga, blokirano je više stambenih blokova u južnom dijelu Pekinga i zatvorene su škole i vrtići. Planirano otvaranje škola u Pekingu je prolongirano, sportska natje i grupna putovanja u druge provincije su otkazani.
Kako nastaju mutacije?
Kako bi se umnožili, virusi koriste stanice domaćina. Kada virusi napadnu domaćina, iz jezgra ispuštaju genetske informacije u inficiranu stanicu. Na taj način tjelesne stanice reproduciraju milijune kopija virusa. No, kod ovakvih reprodukcija dolazi do grešaka u kopiranju, a svaka greška također promijeni i genetski kod virusa - on mutira.
Gdje i kako je novi koronavirus SARS-CoV-2 prvi put prenesen na čovjeka do sada nije razjašnjeno. Znanstvenici za sada polaze od toga da se virus raširio u kineskom gradu Wuhanu. Pretpostavlja se da je protein kojim se virus vezuje za stanice već mutirao u životinji domaćinu; možda u šišmišu ili nekoj od vrsta ljuskavaca. U svakom slučaju je ova mutacija omogućila prenošenje virusa na ljudske stanice.
Ljudsko tijelo je u principu samo u situaciji da se obrani od ovakvih virusa. Ono proizvodi antitijela koja ga štite od virusa i čine imunim od patogena koji uzrokuju bolesti.
No, ako patogen mutira, a antitijela su programirana na staru verziju uzročnika bolesti, onda su antitijela manje djelotovorna.
Iz istog razloga redovno dobivamo prehladu. Jer, naša tijela su već stvorila antitijela kod prethodne, ali za novu mutaciju patogena nemamo nova antitijela.
Jesu li mutacije opasne?
Mnogo toga upućuje da je novi val infekcija u Kini povezan s mutiranim virusom, ali ovaj put se simptomi razvijaju sporije. Razloga za paniku nema, jer mutacija ne čini virus nužno opasnijim. Neke mutacije mogu čak znatno oslabiti virus.
Christian Drosten iz berlinske bolnice Charité na mutaciju gleda pozitivno. Novi virus se tako „još bolje reproducira u nosu i bolje prenosi", kazao je virusolog ukazujući na najnovije studije. Mutacijom, koja prvenstveno pogađa nazalno područje, virus bi se mogao bolje umnožavati, „što vodi k tome da epidemija zaista vremenom oslabi", kazao je Drosten.
Virus doduše može napasti i sluznice pluća, no to bi uzrokovalo da se čovjek osjeća bolesnije, zbog čega ostaje kod kuće i tako sprečava dalje širenje virusa.
Jedan virus čak može mutacijama toliko oslabiti da na kraju u potpunosti nestane, što je bio slučaj sa patogenom SARS-CoV 2003. godine.
U studenom 2002. se prva epidemija SARS virusa iz južne Kine za samo nekoliko tjedana proširila na sve kontinente. Kao prva pandemija u 21. stoljeću izazvala je veliki strah stanovništva. Iako je virus izazivao teški akutni respiratorni sindrom (SARS) od njega je za oko pola godine umrlo samo 774 ljudi.
Već u ljeto 2003. je broj novozaraženih konitnuirano opadao. U svibnju 2004. je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da je prevladana pandemija SARS-a, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....