S NJIMA NEMA ZEZANJA!

VIDEO, FOTO: ZAGREBAČKI ZOO DOBIO NOVE STANOVNIKE Od danas možete vidjeti zmiju čiji otrov može ubiti slona i najvećeg guštera na svijetu!

 
Komodo varan i kraljevska kobra stigli su u zagrebački Zoološki vrt
 Ranko Šuvar / Hanza Media

U Zoološkom vrtu grada Zagreba otvoren je preuređeni paviljon Duh monsunskih šuma. Zahvaljujući tome u Vrt je stigla prva kraljevska kobra u njegovoj povijesti, a komodski varan dobio je novu nastambu.

„Zoološki vrt grada Zagreba jedan je od zooloških vrtova najbogatijih gmazovima na svijetu. Iako je male površine, tom činjenicom može stati uz bok najvećim zoološkim vrtovima na svijetu. Preuređenjem paviljona Duh monsunskih šuma uređeno je osam novih terarija u koje je smješteno deset novih životinjskih vrsta koje do sada nisu bile vidljive posjetiteljima. Dvije vrste posebno su veličanstvene – kraljevska kobra, najdulja otrovnica na svijetu, i komodski varan, najveći gušter na svijetu“, istaknuo je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Emil Tuk, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, građane je pozvao da upoznaju ove opasne životinje u sigurnom okruženju Vrta u čije je osuvremenjivanje posljednjih godina uloženo čak četrdeset milijuna kuna. Dio toga financirali su fondovi Europske unije, a u ostalo su uložena vlastita sredstva Zoološkog vrta.

„Prva kraljevska kobra i naš starosjedilac komodski varan mnogo će značiti za edukaciju građana o ugroženim životinjskim vrstama. Naš komodski varan uključen je i u projekt Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija koji obuhvaća uzgoj i izlaganje vrste, edukaciju posjetitelja u Vrtu te sudjelovanje Vrta u programima zaštite komodskog varana na otoku Komodu“, kazao je Ivan Cizelj, kurator za ribe, vodozemce i gmazove u Zoološkom vrtu grada Zagreba.

Zagreb, 280319.
ZOO, Maksimir.
Otvorenje preuredjenog paviljona Zooloskog vrta , Duh monsunskih suma.Novost je prva kraljevska kobra u ZOO Zagreb i nova nastamba komodskog varana.
Na fotografiji: Kraljevska Kobre.
 Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX
Kraljevska kobra u Zagrebu

Kraljevska kobra stigla je u Zagreb iz zoološkog vrta Plzeň u Češkoj, a riječ je o mužjaku koji je dugačak 230 centimetara, što znači da itekako još ima prostora za rast. Naime, kraljevska kobra u prirodi, na području južne i jugoistočne Azije, prosječno naraste između 3 i 4 metra u dužinu, ali posebno veliki primjerci mogu premašiti pet i pol metara i 10 kilograma težine, čime su bez premca među otrovnim zmijama. Iako njezin naziv i širenje vrata kad je u opasnosti sugeriraju da se radi o kobri, ona zapravo ne pripada tom rodu zmija, već je jedini član vlastitog roda u porodici otrovnih guževa. Njezin latinski naziv je Ophiophagus Hannah što znači "žderač zmija", a otkriva prehrambene navike ove otrovnice koja gotovo isključivo jede druge zmije, među njima i "prave" kobre.

Osim što može narasti do zaista kolosalnih proporcija kraljevska kobra je vrlo opasan zbog svojeg otrovnog ugriza. Iako je njezin otrov nekoliko puta slabiji od onog pravih kobra (LD 50 iznosi 1.7 mg/kg) kraljevska kobra ga samo jednim ugrizom može ubrizgati u ogromnim količinama, čak do 700 miligrama (prosjek se kreće oko 420).

Zbog plahe naravi ova zmija rijetko ugrize ljude, ali kad do takvog slučaja dođe žrtva može umrijeti i za 15 minuta zbog zatajenja dišnih organa, ovisno o količini ubrizganog otrova, veličine zmije i samog čovjeka. Štoviše, zabilježen je i slučaj kad je azijski slon uginuo za nekoliko dati nakon što ga je ugrizla kraljevska kobra (što navodi i ugledni molekularni biolog i genetičar Sean. B. Carroll u svojem tekstu o kraljevskoj kobri).

Ranko Šuvar / CROPIX
Preuređeni paviljon 'Duh monsunskih šuma'

Kraljevska kobra također zauzima važno mjesto u indijskoj mitologiji, a rašireno je vjerovanje da zmija u svojim očima sačuva sliku svojeg ubojice pa ako na njezin leš naiđe druga kraljevska kobra iz osvete će napasti čovjeka koji je ubio drugu kraljevsku kobru. Zbog tog praznovjerja neki Indijci će mrtvoj kraljevskoj kobri smrskati glavu kako ne bi sačuvala sliku svojeg ubojice.

Kraljevske kobre dana najviše ugrožava izlov zbog izrade suvenira i nakita, a često se koristi i u prehrani te tradicionalnoj medicini.

Zagreb, 280319.
ZOO, Maksimir.
Otvorenje preuredjenog paviljona Zooloskog vrta , Duh monsunskih suma.Novost je prva kraljevska kobra u ZOO Zagreb i nova nastamba komodskog varana.
Na fotografiji: Komodski varan.
 Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX
Komodo varan

Komodski varan u Zagrebu je od 2016. godine. Došao je iz Pierrelattea u Francuskoj. Mužjak, star šest godina, sada teži 29 kilograma, a dugačak je 170 centimetara. U prirodi nastanjuje Male sundske otoke, tj. Komodo, Flores, Rincu i Padar. Komodu duguje i ime. Taj veličanstveni gmaz je zapravo najveća vrsta guštera na svijetu, a preferira tropske savanske šume i otvorena područja s visokom travom i grmljem. Komodski varan je mesojed, a razmnožava se polaganjem jaja. Ima snažan, mišićav rep, jaku čeljust i oštre zube. Hrani se uglavnom strvinama, ali zna hvatati i živi plijen, primjerice koze, svinje, jelene, pa čak i bivole te konje. Otrovan je, ali ne proizvodi otrov poput zmija. Naime, njegova slina sadrži bakterije koje ugrizom kod živog plijena vrlo brzo uzrokuju infekciju. Zbog veličine i izgleda ljudi su pri prvom susretu s njim mislili da se radi o zmaju. Zato ga neki i danas nazivaju komodskim zmajem. Komodskog varana čovjek ugrožava uništavanjem njegova staništa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 22:01