1,4 MILIJUNA DANA BOLOVANJA U HRVATSKOJ DOGODI SE ZBOG VIRUSA GRIPE Evo kako bolest utječe na gospodarstvo i naše živote

U zemljama EU svake zime od posljedica gripe umire između 15 tisuća i 95 tisuća ljudi. Virus gripe zarazi oko 18 posto necijepljenih osoba, a zbog virusa koji je mutirao lani očekuje se da će ove godine u Hrvatskoj biti i više zaraženih, približno 100 tisuća.

Gotovo je nemoguće predvidjeti koliko će biti teška sezona gripe u Hrvatskoj: u ovom trenutku imamo podatke iz zemalja južne hemisfere, gdje je epidemija trajala za vrijeme ljetnih mjeseci. Virus koji je bio glavni uzročnik u Australiji ovo ljeto bio je H3N2. Ovaj tip virusa posebice je opasan zbog toga što uzrokuje teže oboljenje, naročito u starijih osoba. Prema podacima iz Amerike, sezona gripe ove je godine započela iznadprosječno rano, a virus koji je odgovoran za većinu slučajeva upravo je H3N2.

Oko 5 do 10% odraslih osoba te 20 do 30% djece zahvaćeni su gripom svake godine. Dva tjedna do mjesec dana nakon oporavka, osoba ima 3 do 5 puta veće izglede da dobije srčani udar te 2 do 3 puta veću vjerojatnost da dobije moždani udar, napominje dr. William Schaffner, profesor preventivne medicine i zaraznih bolesti.

UKLJUČI SE U NAJVEĆE NEZAVISNO ISTRAŽIVANJE U HRVATSKOJ I SAZNAJ IMA LI SIMPTOMA GRIPE U TVOM SUSJEDSTVU

Podložne skupine

Starije osobe posebno su podložne virusu gripe te imaju veći rizik razviti ozbiljnije komplikacije, te veći rizik od smrtnog ishoda bolesti, što se može objasniti smanjenom staničnom imunošću. Djeca su također skupina podložna gripi (pogotovo djeca mlađa od godine dana života) zbog nerazvijenosti njihovih imunosnih sustava.

Gripa je jedna od najraširenijih bolesti, i zato ima nezanemariv ekonomski utjecaj na društvo. U SAD-u se procjenjuje da influenca uzrokuje između 9,2 do 35,6 milijuna oboljenja, praćeno sa 140.000 do 710.000 hospitalizacija, uz 12.000 do 56.000 smrtnih slučajeva godišnje. Pritom se izravni medicinski troškovi procjenjuju na 10,4 milijarde dolara. Projicirane izgubljene zarade zbog bolesti i gubitka života iznosile su 16,3 milijarde dolara godišnje. Ukupno gospodarsko opterećenje godišnje epidemije gripe pri uobičajenoj sezoni iznosilo je 87,1 milijardu dolara.

Ovi pokazatelji ističu ogroman godišnji teret influence u SAD-u. Troškovi hospitalizacije značajni su, međutim, izgubljena produktivnost iz propuštenih radnih dana i izgubljeni život čine najveći dio ekonomskog opterećenja uzrokovanog gripom.

Ekonomski učinci gripe dijele se u tri kategorije. Direktni učinci kao što su medicinski troškovi liječenja čine oko 10% ukupnih troškova uzrokovanih ovom bolešću. Indirektni troškovi su smanjena ili izgubljena produktivnost, izostanak s posla, a nematerijalni učinci vezani su za bol i patnju te smanjenu kvalitetu života. Ne treba zanemariti niti potencijalno ogromne ekonomske gubitke koje gripa može uzrokovati mijenjajući ponašanje potrošača, osobito u pandemijama.

U slučaju da se gripa proširi na pandemijske razmjere, stručnjaci smatraju da najveći utjecaj na ekonomske posljedice uzrokovane gripom ima ponašanje ljudi, odnosno njihovi pokušaji izbjegavanja zaraze. U slučaju SARS-a ljudi su pokušavali izbjeći zarazu virusom smanjivanjem međusobnih interakcija, što je rezultiralo značajnim problemima u uslužnim sektorima kao što su turizam, transport, prodaja, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, te poteškoćama uzrokovanim izostancima s posla zbog izbjegavanja moguće zaraze.

Također, dolazilo je do problema s opskrbom te logistikom zbog uvođenja karantena i restrikcija na internacionalno putovanje i trgovanje. U slučaju globalne pandemije gripe, vjerojatno bi došlo do simultanog smanjenja u potražnji te internacionalnom trgovanju diljem svijeta, što bi dovelo do većeg pada u nacionalnoj zaradi i potrošnji. Oxford Economic Forecasting predvidjeli su pad u globalnoj trgovačkoj razmjeni, koji bi za posljedicu imao pad od oko 4 do 5% u svjetskom BDP-u u razdoblju od godinu dana. U prošlom stoljeću dogodile su se tri velike pandemije gripe.

Vrijeme reakcije

Gripa je uzrok oko 10 posto svih bolovanja. U prosjeku se bolovanjem uzrokovanim gripom gubi od 0,79 do 4,9 radnih dana. Prema podacima HZZO-a, u Hrvatskoj je 2016. ukupan broj dana bolovanja iznosio 14,3 milijuna, što bi preračunato, značilo da se oko 1,4 milijuna dana bolovanja dogodilo zbog gripe.

Čak i blago oboljenje može smanjiti vrijeme reakcije za 20 do 40 posto, što utječe na osobe koje nastavljaju raditi usprkos infekciji (do 50 posto zaposlenih). U prosjeku se, prema Keech et al., zaposlenici vraćaju na posao 0,7 dana prije nego što bi trebali. Radnici koji odlaze na posao usprkos infekciji, odnosno koji se vraćaju na posao prije nego što su ozdravili, imaju manju produktivnost te donose lošije odluke.

U studiji 111 osoba, zaposlenicima su bila potrebna 3,5 dana od početka simptoma da povrate prosječnu radnu sposobnost. Prema studiji Nichol et al., cijepljenje protiv gripe financijski je isplativo u zaposlenih odraslih osoba; u studiji su uzeti u obzir direktni i indirektni troškovi.

Najbolji način

Odsustvo djece iz škola zbog bolesti utječe ne samo na djecu, nego i na roditelje koji u prosjeku izostaju 3 dana s posla kako bi se brinuli o bolesnom djetetu. Kada se uspoređuju razdoblja izostanka gripe u populaciji s onima kada je vladala epidemija gripe, vidljivo je da je u potonjim povećan broj izostajanja djece iz škola, roditelja s posla, korištenja analgetika, epizoda bolesti te febriliteta, kao i razvoja sekundarne bolesti u članova obitelji.

Osobe nepovoljnog socioekonomskog statusa imaju veći rizik od težeg obolijevanja, hospitalizacije te smrtnog ishoda bolesti. One također teže dolaze do osnovnih informacija o prevenciji bolesti. Osim toga, slabija je pokrivenost takvih osoba cjepivom protiv gripe, o kojem nisu dobro informirani. Socijalno marginalizirane ne odlaze na bolovanje zbog straha od gubitka radnog mjesta, odnosno uskraćivanja plaće.

Cijepljenje je u svojoj učinkovitosti i efektivnosti najbolji način prevencije gripe u zdravih odraslih osoba. CDC, vodeći nacionalni institut javnog zdravstva u Americi, preporučuje cijepljenje svih osoba starijih od 6 mjeseci. Cjepivo protiv gripe nije savršeno cjepivo te će se usprkos cijepljenju neki pacijenti razboljeti od gripe. Sukladno naputku HZZO-a, cjepivo je besplatno za osobe starije od 65 godina, kronične bolesnike i zdravstvene djelatnike.

Zaštititi sebe i druge možete pravilnim pranjem ruku vodom i sapunom barem 40-60 sekundi (poglavito nakon kihanja i kašljanja), korištenjem dezinfekcijskih sredstava za ruke na bazi alkohola (smanjuje broj virusnih čestica na rukama), zaklanjanjem usta, odnosno nosa prilikom kašljanja i kihanja (maramicom, laktom ili rukom), ranom samoizolacijom osoba koje pokazuju simptome gripe, izbjegavanjem bliskog kontakta sa zaraženim osobama te izbjegavanjem diranja očiju, nosa te usta nečistim rukama kako bi nam svima ova sezona gripe bila što blaža.