BORE NA ČELU MOGU ZNAČITI BOLESTI SRCA Osobe s dubokim brazdama na čelu su u deset puta većoj opasnosti od kardiovaskularnih oboljenja

Osobe s dubokim borama na čelu u većoj su opasnosti od razvoja kardiovaskularnih bolesti, pokazala je nedavno objavljena studija francuskih znanstvenika koja se provodila kroz period od 20 godina, piše Independent.

Oni s brojnim i dubokim brazdama na čelu mogli bi biti čak u deset puta većoj opasnosti da obole ili umru od bolesti srca i krvožilnog sustava, kaže se u studiji koju je proveo tim znanstvenika pod vodstvom profesorice Yolande Esquirol s Centre Hospitalier Universitaire u Toulouseu.

Studija ne nudi objašnjenje zašto je to tako, no jedna od teorija kaže da je to možda povezano s otvrdnućem arterija radi nagomilanog plaka. Kako su žile u čelu male, vjerojatno su osjetljivije na gomilanje plaka što znači da će se bore pojaviti kao znak preuranjenog starenja.

Znanstvenici navode i kako analiziranje bora ipak nije učinkovitiji način otkrivanja bolesti srca od uobičajenih metoda, odnosno testiranja krvi i krvnog tlaka.

U istraživanju je sudjelovalo 3.200 odraslih ljudi kroz period od dva desetljeća, a kad je studija započela ispitanici su bili stari 32, 42, 52 i 62 godine. Svakome je na početku dodijeljena ocjena s obzirom na postojeće bore na čelu.

Ocjena nula značila je da je čelo potpuno glatko i bez ikakvih bora, dok je ocjena tri značila da su bore brojne i duboke.

Znanstvenici su ustanovili da su ljudi s ocjenom jedan u tek malo većoj opasnosti od srčanih bolesti od onih s ocjenom nula. No, oni s ocjenom dva ili tri bili su deset puta većem riziku.

'Što je više bora, to je veća šansa za razvoj kardiovaskularnih bolesti. S obzirom da povišeni tlak ili kolesterol nisu tako očiti, posvetili smo se proučavanju bora jer su vrlo vidljive. Samo pogledom na nečije lice moguće je ustanoviti je li ta osoba u povećanom riziku pa joj se može savjetovati koje korake da poduzme', kaže profesorica Esquirol.

Dodaje i kako se takvim osobama najčešće savjetuje promjena stila života poput više tjelovježbe ili zdravije prehrane.

Rizik od srčanih bolesti povećava se s godinama, no stil života i medicinske intervencije mogu ublažiti opasnost. No pravi je izazov uočiti faktore rizika dovoljno rano da bi se moglo nešto promijeniti.

Profesorica Esquirol, koja je rezultate studije predstavila na kongresu Europskog društva kardiologa održanog u Münchenu, kaže: 'Naravno, ako imate osobu u potencijalnom riziku od razvoja kardiovaskularnih bolesti, morate promjeriti uobičajene rizične faktore poput tlaka i razine lipida i glukoze u krvi, no možete joj savjetovati i promjenu stila života. Ovo je prvi puta da smo uspjeli povezati rizik od srčanih bolesti i pojavu bora na čelu, no za konačnu potvrdu bit će potrebne dodatne studije. No liječnici već sada mogu ovu metodu koristiti kako bi nekoga upozorili na opasnost jer ne košta ništa i nema rizika.'