MODERNA MEDICINA

Botoks - otrov koji liječi 50 bolesti

 Shutterstock
Botoks nije samo popularna metoda peglanja bora, on je djelotvoran lijek za mnoge bolesti

Toksin anaerobne bakterije Clostridium botulinum – koja je u prošlosti bila uzročnikom teških probavnih oboljenja, odnosno slabosti mišića – postala je djelotvoran lijek u liječenju više od 50 različitih bolesti i najčešći preparat za nekirurško ”peglanje bora” na licu. Pretpostavlja se da se godišnje u SAD-u u estetske svrhe aplicira više od 6 milijuna injekcija botulinskog toksina! Tako je botoks – što je komercijalni naziv farmakološki pročišćenog botulinskog toksina - od toksina postao općeprepoznatljiv brand registiran i klinički ispitan za terapijsku primjenu. O botoksu za Vitu piše dr. sc. Saša Janjanin, spec. otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, subspec. plastične kirurgije glave i vrata.

Botoks zaustavlja migrene

Danas se botoks upotrebljava u liječenju više od 50 oftalmoloških, neuroloških, otorinolaringoloških, pedijatrijskih i ginekoloških poremećaja. U neurologiji se često upotrebljava u liječenju mišićnih distonija poput tortikolisa – bolno izvijanje i asimetrija vrata zbog kontrakcije vratnih mišića. Lokalne injekcije botoksa uspješno zaustavljaju neke vrste napada migrene ili umanjuju bolove u području čeljusnog (temporomandibularnog) zgloba. Djelujući na glatke mišiće žlijezda znojnica, lokalno ubrizgani botulinski toksin u područja pazušnih jama, dlanova i stopala sprječava prekomjerno znojenje.

Liječi inkontinenciju

U otorinolaringologiji botoks se uspješno primjenjuje u liječenju spastičnih disfonija – poremećaja kod kojih dolazi do nevoljnih kontrakcija glasnica, što se manifestira poremećajem ili gubitkom glasa. Botulinski toksin primjenjuje se čak i u liječenju djece s problemom nekontroliranog mokrenja ili nekontroliranog izlučivanja sline. Osim liječenja inkontinencije, u ginekologiji je botoks našao i primjenu u liječenju vaginizma, stanja neželjenoga grča vaginalnih mišića.

Najčešći u estetskoj kirurgiji

Ipak, danas najpoznatija i najpopularnija – pa time i najkontroverznija – primjena je injekcija botoksa u estetskoj medicini. Svojstvo botulinskog toksina da uzrokuje prolaznu slabost mišića uspješno se primjenjuje u pomlađivanju lica, odnosno ublažavanju određenih bora na licu. Naime, postoje dvije osnovne vrste bora: dinamičke i statičke.

Dinamičke bore nastaju tijekom kontrakcije potkožnih mimičnih mišića lica, koji su važni za davanje izraza licu i izražavanje emocija, ali u nekih osoba s prekomjernim ili učestalim kontrakcijama mogu stvarati izraz začuđenosti, mrzovolje ili zabrinutosti.

Druga vrsta bora su statičke bore. To su one koje su stalno vidljive, čak i kod potpuno opuštenog lica, a često im prethode dinamičke bore. Primjer statičkih bora su horizontalne bore na čelu koje se pojavljuju u četrdesetim godinama života i ne povlače opuštanjem čeonih mišića te nazolabijalne brazde – bore koje se nalaze između nosnih krila i kutova usana i koje se starenjem produbljuju.

Miče bore smijalice

Injekcijama botoksa može se spriječiti stvaranje dinamičkih bora, a u konačnici zaustaviti i stvaranje nekih statičkih bora. Primarna mjesta aplikacije botoksa u estetske svrhe su čelo, područje iznad obrva (mišići koji uzrokuju mrštenje) te “bore smijalice” oko očiju – bore koje se zbog specifičnog oblika nalik otisku ptičje noge u engleskoj literaturi nazivaju “crow’s feet”. S druge strane, učinak botulinskog toksina u terapiji razvijenih statičkih bora vrlo je ograničen – za uklanjanje statičkih bora najbolje pomaže primjena dermalnih punjača (engl. fillers), kojima se ispuni dio ispod bore i time bora podigne na razinu okolne kože (dermalni punjači kod nas su popularni kao hijaluronska kiselina jer ih se većina bazira na hijaluronskoj kiselini).

Nije trajan

Učinak botoksa nije trajan, već se kao i svaki protein razgrađuje i njegov učinak nestaje otprilike nakon 6 mjeseci. Stoga i strah od trajnog djelovanja – koji je prisutan u nekih pacijenata – nije utemeljen. Što se tiče sigurnosti preparata, dovoljno je ponoviti da se samo u SAD-u godišnje izvede više od 6 milijuna estetskih aplikacija botulinskog toksina, dok je u isto vrijeme broj sveukupnih kirurških estetskih zahvata dvostruko manji, čime je botoks na uvjerljivom prvome mjestu na top-listi nekirurških estetskih tretmana.

Nema opasnih nuspojava

Nuspojave aplikacije botoksa u rukama stručnjaka s detaljnim poznavanjem anatomije lica su male i brzo prolazne, i uglavnom se sastoje od lokalnog peckanja, crvenila i manjih hematoma.

Kako se nanosi

Aplikacija botoksa izvodi se pomoću vrlo malih iglica i nije bolnija od uboda komarca tako da u većine primjena ne zahtijeva nikakvu anesteziju. Učestalost komplikacija značajno se povećava u nestručnim rukama – od kojih su katastrofalne paralize okolnih mišića (poput mišića podizača vjeđe) koje nastaju zbog aplikacije botoksa u nepravilna mjesta te lošeg razrjeđivanja preparata zbog čega se toksin može proširiti dalje nego što je poželjno. Stoga je još jednom potrebno naglasiti koliko je važan izbor stručnog liječnika koji detaljno poznaje anatomiju i problematiku starenja lica te je usko specijaliziran u tehnikama korekcije te problematike.

Je li botoks otrov?

Ništa jači nego bilo koji drugi lijek u slučaju pretjerane doze! Bočica botoksa sadrži 100 standardiziranih jedinica toksina, od kojih je za estetske aplikacije na čitavom licu najčešće dovoljno nešto više od pola. S druge strane, letalna doza za čovjeka je oko 3000 jedinica – dakle, doza botoksa koja se injicira pri standardnom zahvatu ”peglanja bora” 60 puta je manja od opasne doze – čime je zapravo granica sigurnosti za primjenu botoksa neusporedivo veća nego za brojne druge danas poznate i češće upotrebljavane lijekove!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 19:03