Britanska tvrtka istražuje cjepivo protiv covida u obliku flastera na bazi T-stanica

Tvrtka Emergex sa sjedištem u Oxfordshireu u Velikoj Britaniji uskoro će započeti klinička ispitivanja druge generacije cjepiva protiv koronavirusa koja bi se primjenjivala u obliku flastera, a za uništenje zaraženih stanica koristila bi T-stanice te bi istodobno omogućila dugotrajniji imunitet od onoga koji se stvara nakon ubrizgavanja postojećih cjepiva.

Emergex je osnovan u Abingdonu 2016. i bavi se razvojem T-staničnih cjepiva, po zamisli prof. Thomasa Rademachera, izvršnog direktora tvrtke i profesora emeritusa molekularne medicine na Medicinskom fakultetu londonskog University Collegea, prenosi Guardian.

Takva cjepiva "daju uputstvo" T-stanicama da uklone inficirane stanice iz tijela ubrzo nakon infekcije, čime se sprečava repliciranje virusa i razvoj bolesti.

I dok antitijela koja nastaju nakon cijepljenja postojećim cjepivima protiv covida prianjaju za virus i tako ga onemogućuju u nastojanju da zarazi stanice, T-stanice pronalaze i uništavaju zaražene stanice. Treba istaknuti da i cjepiva poput Pfizer/BioNTecha i AstraZenece također proizvode T-stanični odgovor, ali u manjoj mjeri.

Emergex je od švicarskog regulatora za lijekove dobio zeleno svjetlo za provedbu početnih ispitivanja na ljudima u Lausannei.

Počevši od 3. siječnja, 26 dobrovoljaca primit će visoku i nisku dozu njegova eksperimentalnog cjepiva protiv covida-19, a preliminarni rezultati studije očekuju se u lipnju. Cjepivo bi moglo biti dovršeno 2025. godine.

Robin Cohen, komercijalni direktor tvrtke, rekao je kako postojeća cjepiva protiv covida-19 uglavnom izazivaju odgovor antitijela koji s vremenom slabi, što znači da ljudima trebaju dopunske, "booster" doze da bi se zaštita od virusa i održala.

Emergexovo cjepivo djeluje drugačije, jer brzo uništava inficirane stanice, što znači da bi moglo zajamčiti dugotrajniji imunitet, koji bi vjerojatno trajao desetljećima te bi se na bolji način uspio boriti s mutacijama virusa, pojasnio je Cohen.

Znanstvenici se slažu da bi ovo otkriće moglo utrti put novoj generaciji cjepiva usmjerenih na odgovor T-stanica, što bi moglo rezultirati i dugotrajnijim imunitetom.

Studija objavljena prošli tjedan u časopisu Nature pokazala je da neki ljudi dožive takozvanu "abortivnu infekciju", što znači da virus uspije ući u organizam, no vrlo ga brzo počiste T-stanice imunosnog sustava u najranijoj fazi zaraze. To u konačnici rezultira negativnim rezultatom na PCR testu ili brzom testu na covid-19.

Zamisao o T-staničnim cjepivima nije nova. Primjerice, Sarah Gilbert, profesorica na Sveučilištu u Oxfordu koja je razvila AZ/Oxford cjepivo, radi na njima više od desetljeća u sklopu istraživanja cjepiva protiv gripe.

Cjepivo bi se na kraju primjenjivalo u obliku minijaturnog flastera načičkanog mikroiglicama koje bi oslobodile cjepivo u roku od nekoliko sekundi.

Na sobnoj temperaturi moglo bi se čuvati do tri mjeseca, za razliku od ostalih cjepiva koje je potrebno držati u zamrzivaču ili hladnjaku.

Istraživanje će voditi prof. Blaise Genton iz Centra za primarnu skrb i javno zdravstvo švicarskog Sveučilišta u Lausannei.

Loša je vijest da bi Emergexovo cjepivo moglo biti dostupno najranije 2025. godine, što je uobičajeni vremenski okvir za razvoj cjepiva.

Prošle su godine cjepiva protiv covida razvijena u rekordnom roku od nekoliko mjeseci jer je čitav regulatorni proces ubrzan zbog hitnosti i ozbiljnosti situacije.