Četiri godine iscrpnog rada, 140 milijuna € i projekt kakav medicina u svojoj povijesti ne pamti: ‘Nitko prije nije učinio ništa slično...‘

Liječnici bi uskoro u realnom vremenu mogli pratiti koliko je učinkovit neki tretman protiv raka.

Naime, znanstvenici s Instituta Francis Crick, pet zaklada britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) te više humanitarnih udruga i bioznanstvenih tvrtki, četiri godine će ispitivati učinkovitost novih imunoterapijskih tretmana i istraživati nove načine otkrivanja raka, piše Guardian.

Projekt vrijedan 9 milijuna funti dio je većeg paketa istraživačkih projekata od čak 118 milijuna funti kojima britansko Ministarstvo za znanost, inovacije i tehnologiju želi osigurati jeftinije skenere, dijagnosticiranje raka pomoću AI tehnologije i testirati nove lijekove kroz mikrodoziranje.

Projekt Manifest, koji vodi Crick Institute, ispitat će tumore i uzorke krvi 3000 pacijenata koji su bolovali od raka kako bi otkrili koji bi biomarkeri - poput gena, proteina ili molekula - mogli ukazivati ​​na to ima li netko neotkriven rak ili hoće li mu se bolest vratiti.

To bi buduće imunoterapijsko liječenje raka moglo učiniti učinkovitijim. Imunoterapija se smatra obećavajućim oblikom liječenja raka jer stimulira imunološki sustav pacijenta da sâm ubije tumore, umjesto dosadašnjeg pristupa putem kirurgije, radioterapije i kemoterapije koji bi se mogao svesti na ‘izreži, spali, otruj‘.

Profesorica Samra Turajlić, voditeljica kliničke grupe na Institutu Crick i onkološka savjetnica u bolnici Royal Marsden, liječi rak kože već gotovo 20 godina.

‘Kada sam započinjala svoju karijeru, ljudi su umirali od uznapredovalog melanoma, obično unutar šest mjeseci‘, rekla je. ‘Sada više od polovice ljudi s uznapredovalim melanomom koji primaju imunoterapiju preživi najmanje 10 godina.‘

No postoji jedan problem, rekla je Turajlić.

‘Ne znamo tko će imati koristi od tretmana, a tko će imati samo nuspojave.‘

Do sada je otkriveno da imunoterapije djeluju samo protiv određenih vrsta raka. Projekt Manifest fokusirat će se na njih četiri: melanom, rak bubrega, rak mokraćnog mjehura i trostruko negativni rak dojke.

Imunoterapijski tretmani sve su češći diljem svijeta, ali studije se često provode na tako malom broju ljudi da liječnicima može biti teško znati koji će tretman biti učinkovit za određene pacijente.

Biomarkeri ovdje nude potencijalno rješenje.

‘Želimo pomoću biomarkera doznati hoće li liječenje djelovati ili ne. No vjerojatno nam niti jedan zaseban biomarker neće dati konačan odgovor, jer je interakcija između raka i imunološkog sustava vrlo složena‘, kaže profesorica Turajlić.

‘Zato ćemo od pacijenata uzeti jako veliku količinu podataka - uzorke tumora, pacijentovu krv, uzorak mikrobioma - i kombinirati to u test kako bismo shvatili koji nam daje najtočnije rezultate. To se nikada prije nije radilo u ovako velikim razmjerima‘, kaže profesorica Turajlić.

Dio projekta su i alati za snimanje koji kirurzima pomažu u identificiranju karcinoma i uklanjanju tumora, te nova digitalna mreža podataka o patologiji koja će prikupljati podatke kojima će istraživački timovi moći pristupiti.

‘Rak je razorna bolest s kojom se susrela gotovo svaka obitelj u Ujedinjenom Kraljevstvu, uključujući i moju‘, rekao je Peter Kyle, tajnik za znanost i tehnologiju.

Te ‘nevjerojatne inovacije mogle bi promijeniti način na koji liječimo ovu groznu bolest i pružiti nadu onima koji se s njom suočavaju‘, dodao je.

Wes Streeting, ministar zdravstva i socijalne skrbi, rekao je: ‘Kao osoba koja je preživjela rak, znam koliko su rana dijagnoza raka i najnoviji tretmani važni. Ova investicija ne samo da će spasiti živote, već će i osigurati da Velika Britanija postane središte za znanost o životu i medicinsku tehnologiju.‘