IZVJEŠĆE HZJZ-a

DESET NAJSMRTONOSNIJIH BOLESTI OD KOJIH UMIRU HRVATI Na popisu je i jedan iznenađujući uzrok smrti: Doktor upozorava na najubojitije životne navike

 Nikša Stipaničev / Hanza media

Hrvati i dalje najčešće umiru od srčanog ili moždanog udara, odnosno od neke kardiovaskularne bolesti, a na visokom trećem mjestu je karcinom pluća i bronha.

Pokazuje to izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prema kojem je u prošloj godini najviše osoba umrlo od ishemijske bolesti srca, čak 10.195 i cerebrovaskularnih bolesti - 6.137, prenosi Slobodna Dalmacija.

Od raka bronha i pluća umrlo je 2.957 osoba, što pokazuje da je i dalje problem u prekasnom otkrivanju bolesti, ali i činjenici da se među zloćudnim bolestima rak pluća i bronha teško liječe.

U liječenju zločudnih bolesti odstupamo od statistike ostalih zemalja Europske unije jer se kod nas tumori kasnije dijagnosticiraju, često i pogrešno, nedostaje multidisciplinarnosti, radioterapijske opreme, kvalitetne kirurgije i novih lijekova.

To se pokušava promijeniti izradom sveobuhvatnog Nacionalnog plana borbe protiv raka, koji se trenutno nalazi na e-savjetovanju.

Na ovogodišnjem stručnom skupu liječnika u Splitu predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak uz probleme struke, ukazao je i na loše zdravstvene navike naših građana koje vode u bolest.

– Znate li tko najviše puši u Europi? Pa, Hrvati, mi smo jedni od lidera. Puši 33 posto Hrvata, Švedska je pala ispod osam posto. Između 2008. i 2015. godine na listi zemalja s najvećim povećanjem u pušenju, pored Zambije, Ugande, samo je jedna europska zemlja - Hrvatska!

Hrvati troše puno alkohola, pretilost je u porastu. Kada zbrojite te loše navike, imate loše tumore i loše rezultate – upozorio je tada prof. Vrdoljak.

Na četvrtom mjestu rang liste najučestalijih bolesti koje su lani pokosile građane Hrvatske je šećerna bolest (2.855), a na petom hipertenzija. U odnosu na godinu ranije rak debelog crijeva pao je na šesto mjesto, a za jedno mjesto gore popeo se visok krvi tlak. Od hipertenzivne bolesti lani je umrlo 2.247 osoba, a od raka debelog crijeva 2.240 osoba.

Na sedmom mjestu su bronhitis, emifezem i astma od kojih je u prošloj godini umrlo 1.845 ljudi, a na osmom kronične bolesti jetre i ciroza. Od ciroze su umrle 984 osobe.

Među deset najčešćih bolesti od kojih se umiralo u 2018. nalazi se i insuficijencija srca ( 914 umrlih), a prvi se put među najučestalijim uzročnicima smrti pojavio i prijelom bedrene kosti (831 umrli).

Gledano po spolu muškaraci najviše umiru od ishemične bolesti srca, slijede cerebrovaskularne bolesti, rak dušnika i pluća i rak debelog crijeva. Na petom mjestu je šećerna bolest, na šestom bronhitis, emfizem i astma, na sedmom kronične bolesti jetre i ciroze, osmom rak prostate, devetom hipertenzija i na desetom rak želuca.

Kod žena su na prvom i drugom mjestu iste bolesti kao i kod muškaraca, a na trećem je šećerna bolest. Na četvrtom je hipertenzija, a slijede rak debelog crijeva i karcinom dušnika i pluća. Rak dojke je na sedmom mjestu uzroka smrti, slijede bronhitis, emfizem i astma, dok je na devetom mjestu prijelom bedrene kosti, a na desetom zatajivanje srca, javlja Slobodna Dalmacija.

Optimističan je podatak da u prošloj godini ni jedna žena nije umrla od komplikacija u trudnoći, na porođaju ili u babinjama.

Prema izvješću HZJZ-a, lani su u zemlji evidentirane 2.984 nasilne smrti, od toga ih je 2.237 nastalo nesretnim slučajem, u 679 slučajeva radilo se o samoubojstvu. Ubijeno su 24 osobe.

Među nesretnim slučajevima najučestalije su smrti zbog padova i prometnih nesreća, trovanja, gušenja i utapanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 00:56