LOŠA PROCIJEPLJENOST

DIJELOVI HRVATSKE U OZBILJNOJ OPASNOSTI OD EPIDEMIJE OSPICA Prije obaveznog cijepljenja umiralo je 20-ak djece godišnje, vraća li se opasna bolest?

 South agency/CROPIX
 

Pojava epidemije ospica u susjednim državama ponovno je aktualizirala problem pada procijepljenosti protiv te i drugih zaraznih bolesti u Hrvatskoj, što potvrđuje podatak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) da se u zadnjih šest godina broj cijepljene djece cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MPR), čija se prva doza daje djeci u drugoj godini života, smanjio za šest postotnih poena.

Do 2011. godine postotak cijepljene djece u toj dobi uglavnom se kretao oko 96 posto, nakon čega počinje opadati da bi 2016. broj cijepljenih pao na 90 posto.

Procijepljenost školske djece zasad dobra

Situacija s procijepljenošću MPR cjepivom zasad je još uvijek dobra kod školske djece, kada se prima druga doza cjepiva, jer obuhvat iznosi 96 posto, iako je i tu zabilježen pad s obzirom da je prije 2011. godine iznosio 98 posto.

Najveći pad zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je u 2016. prvu dozu cjepiva primilo svega 64,4 posto djece, te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje se te godine cijepilo 70 posto djece u drugoj godini života.

Lošiju procijepljenost bilježe i Osječko-baranjska (86,3 posto), Primorsko-goranska županija (84,2 posto) i Istarska županije (90 posto), dok je procijepljenost u ostalim županijama iznad 90 posto.

Neke županije ne bilježe pad, pa su tako najveću procijepljenost kod male djece u 2016. imale Koprivničko-križevačka (98,1 posto), Varaždinska (97,4 posto), Šibensko-kninska (97,4 posto) i Sisačko-moslavačka županija (97,4 posto).

Prije cijepljenja umiralo dvadesetak djece godišnje

Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić kaže kako je prije organiziranog cijepljenja protiv ospica, koje je započelo 1968. godine, u Hrvatskoj prosječno godišnje od ospica obolijevalo oko 15.000 osoba, a umiralo dvadesetak, prvenstveno djece.

Ospice su se javljale u epidemijskim valovima u trajanju od jedne do tri godine, s kraćim razdobljima od godinu do dvije u kojem je bio manji broj oboljelih. Nakon uvođenja cijepljenja razdoblja između epidemijskih valova su se produžavala, valovi su trajali kraće, a broj oboljelih je postupno opadao.

Kombinirano cjepivo MPR u uporabi je od 1976. godine te se pokazalo djelotvornim i sigurnim.

U zadnjih petnaestak godina u Hrvatskoj su se javljali uglavnom pojedinačni uvezeni slučajevi ospica s povremenim širenjem na osobe u kontaktu, što svakih par godina rezultira manjim epidemijama.

"Posljednja veća epidemija zabilježena je u zimu 2014/2015. godine, kad je oboljelo 220 osoba, dok je u siječnju i veljači 2017. oboljelo njih sedmoro. Zadnja zabilježena smrt od ospica u Hrvatskoj desila se u sklopu jedne manje epidemije 2004. godine", kaže Kaić.

Statistike o smrtnosti u razvijenim zemljama pokazuju da na tisuću oboljelih od ospica umre jedna osoba. Kod zdrave i dobro uhranjene djece ospice su rijetko kada opasne, no moguće su bakterijska superinfekcija kao što je upala pluća, osobito u dojenčadi, ili upala srednjeg uha, koje se pojavljuju razmjerno često.

MODEL RELEASED. Vaccination. General practice (GP) doctor vaccinating a young child. Vaccination provides long-term protection against a range of infectious diseases. The injection of a killed or weakened micro-organism causes the response of the immune system to be stronger when infections occur in the future. Many vaccinations are routinely given during childhood., Image: 102389812, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Sciencephoto RM
Profimedia, Sciencephoto RM

Osobe s ospicama posebno su osjetljive na infekciju streptokokima, koji su česti uzročnici gnojne angine, bakterijske upale pluća itd, a jedna je od komplikacija, iako rijetka, upala mozga (encefalitis), napominje Kaić.

Najopasnije u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji

O tome govore i podaci iz Srbije, gdje od početka listopada traje epidemija ospica, dosad je hospitalizirano 34 posto oboljelih, svaki osmi je kao komplikaciju razvio upalu pluća, dok je dvoje bolesnika umrlo.

Najveća je opasnost od pojave ospica kod nas u područjima koja bilježe najveći pad procijepljenosti, a to su Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija. Na pojačani rizik od pojave ospica prije desetak dana upozorio je i Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

U tom zavodu ističu kako se situacija s cijepljenjem male djece ipak popravlja jer su, po najnovijim podacima, u odnosnu na 2016. lani potrošene 852 doze cjepiva više, od čega u samom Splitu 620 doza više.

Voditeljica Odjela za nadzor nad cijepljenjem Milka Brzović kaže kako epidemiolozi sustavno rade na informiranju i educiranju roditelja, liječnika i javnosti te provode individualno savjetovanje roditelja.

"Samo prošle godine odradili smo više od 180 savjetovanja roditelja, što je pet puta više nego u godini prije. Dječji vrtići su informirali i poticali roditelje da vode djecu na cijepljenje", kaže Brzović koja vjeruje da će zahvaljujući boljoj informiranosti roditelji shvatiti da je jedina zaštita za djecu upravo cijepljenje.

U Županijskom zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije nije bilo moguće dobiti nove podatke o procijepljenosti djece, uz obrazloženje da se oni još obrađuju.

Pad procijepljenosti i s drugim cjepivima

Iako je zbog epidemije ospica u hrvatskom okruženju u prvom planu MPR cjepivo, podaci HZJZ-a pokazuju pad procijepljenosti i s drugim cjepivima iz Obveznog kalendara cijepljenja, poput onog protiv hepatitisa B i DiTePer cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca.

"Procijepljenost od hepatitisa B u dojenačkoj dobi također je u kontinuiranom blagom padu unazad šest godina, ali je još uvijek iznad 90 posto", navodi Kaić. Podaci pokazuju da je od 2007., kada je cijepljeno 94,4 posto dojenčadi, idućih godina procijepljenost dosegnula 97 posto, da bi od 2011. počela padati, tako da je 2016. iznosila 92 posto.

Cijepljenje protiv difterije uvedeno je u program cijepljenja 1948. godine, protiv tetanusa 1955. godine, a protiv hripavca 1959. godine. Kako se godinama kroz organizirano cijepljenje povećavao broj generacija koje su cijepljene, tako su padali brojevi oboljelih od tih bolesti.

Zagreb, 181213.
HZJZ Rockfellerova.
Dr. Bernard Kaic.
Foto: Biljana Gaurina / CROPIX
Biljana Gaurina / CROPIX
Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a dr. Bernard Kaić

"Zadnji slučaj difterije u Hrvatskoj zabilježen je 1974. godine, a u 2016. godini po prvi put nije prijavljen niti jedan slučaj tetanusa. Iste su godine prijavljena 122 oboljela od hripavca, a jedno je dijete umrlo", navodi Kaić.

Kako bi se zaustavio negativni trend u cijepljenju, Kaić smatra nužnim ponovo vratiti i ojačati povjerenje ljudi u medicinu i znanost, kroz kontinuiranu i sustavnu edukaciju i podizanje svijesti opće i stručne javnosti. Istodobno treba svesti izloženost ljudi dezinformacijama na manju mjeru.

Lažna ravnoteža između stručnjaka i onih koji ne prihvaćaju suvremenu medicinu

"Važna je kontinuirana suradnja s medijima, koji bi trebali izbjegavati stvaranje lažne ravnoteže među suprotstavljenim stavovima, radi 'uravnoteženog“, 'neutralnog' prikaza različitih stajališta prema tom medicinskom postupku", ističe Kaić.

U medicinskoj struci postoji konsenzus oko koristi od cijepljenja. Stoga "uravnotežen" prikaz medicinskih stavova temeljenih na dokazima i stavova pojedinaca koji ne prihvaćaju suvremenu medicinu, nema edukativnu vrijednost za publiku, upozorava Kaić. Pritom poziva sve zainteresirane da se za dobivanje provjerenih informacija i donošenje informirane odluke o cijepljenju obrate onima koji se stručno i znanstveno svakodnevno bave cijepljenjem.

Za odbijanje cijepljenja djece iz Programa obveznog cijepljenja predviđene su sankcije, no iz podataka Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva vidljivo je da s padom procijepljenosti pada i broj prijava zbog necijepljenja, te da u konačnici vrlo mali broj roditelja biva kažnjen predviđenom novčanom kaznom.

Malo roditelja kažnjeno novčanom kaznom

Ministarstvo je u 2014. zaprimilo 319 prijava, u 2015. njih 207, a u 2016. godini 155, dok je u prvih deset mjeseci lani bilo samo 77 prijava.

Na temelju prikupljenih podataka u liječničkim ordinacijama te dokaza o pozivanju na cijepljenje, sanitarni inspektor izdaje obavezni prekršajni nalog, a kazna iznosi 2000 kuna. Pojedini roditelji na kaznu ulažu prigovor te se proces nastavlja kod suca za prekršaje, a ponekad se tijekom postupka utvrdi i da su roditelji u međuvremenu cijepili djecu.

Neki suci donose odluke da se djeca koja nisu bila cijepljena u rodilištu i ona koja nisu cijepljena do navršena dva mjeseca starosti, mogu cijepiti najkasnije do navršene prve godine života pa se roditeljima ostavlja i ta mogućnost.

"Vrlo mali broj roditelja bude kažnjen novčanom kaznom, koja je daleko manja od maksimalne kazne od 2000 kuna, uglavnom su to opomene bez plaćanja sudskih troškova", ističu u sanitarnoj inspekciji.

Pišu: Tamara Marinković i Žaklina Jurić

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 05:32