Djecu sve češće pogađa ovaj problem, a krivac bi mogao biti spoj u proizvodima koje svakodnevno koristimo

Već desetljećima se smanjuje dob u kojoj djevojčice ulaze u pubertet, a znanstvenici sve do sada za to nisu imali nikakvo objašnjenje.

Međutim, novo istraživanje sugerira kako bi ‘krivac‘ mogla biti kemikalija prisutna u mnogim proizvodima - od kozmetike i osvježivača zraka, pa do deterdženata i sapuna - koja djeluje kao okidač za početak puberteta, piše NBC News.

Ovo je prvo istraživanje koje analizira moguć utjecaj kemijskih elemenata iz okoliša na mozak kako bi se objasnio prerani ulazak u pubertet, rekla je dr. Natalie Shaw, pedijatrijska endokrinologinja s Nacionalnog instituta za okolišne zdravstvene znanosti u Durhamu u Sjevernoj Karolini.

Prerani ulazak u pubertet - kod djevojčica već s 8, a kod dječaka s 9 godine - možda ima značajne zdravstvene učinke na kasnija razdoblja života, uključujući veći rizik od raka dojke, dijabetesa i bolesti srca. Također može utjecati na niži rast djevojčica i dječaka.

U svibnju je studija Harvardove T.H. Chan škole javnog zdravlja otkrila da je 15,5 posto djevojčica vrlo rano dobilo prvu menstruaciju (prije nego su napunile 11 godina), a 1,4 posto dobilo je prvu menstruaciju sa samo 9 godina.

Ranije su znanstvenici kao potencijalne uzroke izdvajali debljinu, prehranu, socioekonomski status i potencijalnu izloženost supstancama poput ftalata koji mogu poremetiti spolne hormone.

Shaw, jedna od autorica nove studije, kazala je da veza između ranog puberteta i prekomjerne težine kod mladih djevojaka svakako postoji, ali nije jedini čimbenik.

‘Mislim da to igra ulogu, ali u mojoj praksi nisu samo djevojke s prekomjernom težinom ulazile u rani pubertet‘, rekla je.

Iako vrijeme ulaska u pubertet bar djelomično ovisi o genetici, ovako brza promjena upućuje ‘100 posto na čimbenike iz okoliša‘, rekla je Shaw.

Zbog toga su se istraživači usredotočili na potragu za spojem kojem su djeca mogla biti izložena.

Analizirajući 10.000 spojeva s popisa licenciranih lijekova, kemikalija iz okoliša i dodataka prehrani, istraživači su pronašli nekoliko koji bi mogli utjecati na vrijeme sazrijevanja. Jedan od njih je mošusna ambreta, prema izvješću objavljenom u časopisu Endocrinology.

Mošusna ambreta, sintetski oblik mirisa, mogla bi se vezati za receptor vezan uz pubertet u hipotalamusu, što bi moglo dovesti do otpuštanja GnRH-a, hormona uključenog u sazrijevanje spolnih organa i proizvodnju estrogena, testosterona i progesterona.

Mošusna ambreta naširoko se koristi u proizvodima za osobnu upotrebu, a taj je spoj otkriven i u otpadnim vodama i nekim vrstama slatkovodnih riba.

Znanstvenici su se bacili na testiranje utjecaja mošusne ambrete na ljudske stanice hipotalamusa i na ličinke ribe zebrice te otkrili su da je spoj u ribljim ličinkama i ljudskim stanicama potaknuo proizvodnju GnRH-a.

Shaw sugerira da bi roditelji trebali provjeriti sastojke na svim kozmetičkim proizvodima, mirisima i proizvodima za kućanstvo koje bi njihova djeca mogla koristiti, dok se ne sazna više o utjecaju mošusne ambrete.

No dr. Apisadaporn Thambundit, pedijatrijska endokrinologinja i asistentica profesora kliničke pedijatrije na UCLA-ju, bila je, pak, iznenađena što se ftalati, koji se povezuju s ranim pubertetom, nisu našli u istraživanju.

Jasmine McDonald, izvanredna profesorica na odjelu epidemiologije na Sveučilištu Columbia Mailman School of Public Health u New Yorku, rekla je da su nova otkrića ‘odličan prvi korak‘ te da je dobro što su istraživači prvo na umu imali biološki mehanizam, a tek onda su tražili spojeve koji bi mogli igrati ulogu.

Na temelju samo ove studije, prerano je razmatrati zabranu korištenja spoja, rekla je McDonald. Ali obitelji bi mogle smanjiti proizvode s jakim mirisima.

‘Za svaki slučaj, koristite losione, gelove za tuširanje i šampone bez mirisa‘, savjetovala je roditeljima.