ŠIKANIRANJE I IZOLACIJA

Država u kojoj rak smatraju prokletstvom: ‘Muževi ostavljaju žene, a one na otvorene rane stavljaju biljke‘

Bolnica u Maliju/Ilustracija

 Godong/AFP
Zbog opasnog praznovjerja žene oboljele od raka dojke izbjegavaju liječenje, a trpe neprijateljstvo, šikaniranje i izolaciju

Na nacionalnom jeziku Malija, rak se prevodi kao prokletstvo. U strahu od dijagnoze, mnoge žene izbjegavaju bolnice i umjesto toga posjećuju tradicionalne iscjelitelje.

Oni im kao terapiju daju bilje i lišće koje potom lijepe na svoja tijela. Njihove kancerogene kvržice rastu, šire se i kroz kožu te stvaraju otvorene rane. Umjesto da pomažu, biljke dodatno inficiraju rane, koje postaju nekrotične i suhe.

"Rak na jeziku Bambara znači doista zlu čaroliju, nosi negativno značenje", kaže za britanski The Telegraph Sophie Gossens, belgijska medicinska sestra koja radi za organizaciju Liječnici bez granica (MSF) u glavnom gradu Bamaku. "Vidjela sam majku koja je ostavila ranu od raka dojke da ostane otvorena. Još je dojila pa je mlijeko curilo iz rane".

U cijeloj Africi stope raka su se više nego udvostručile u posljednjih 20 godina. Najčešća su oboljenja rak dojke i rak vrata maternice, koji čine otprilike 14, odnosno 17 posto dijagnoza. No, za žene u Maliju dijagnoza nije pogubna samo za njihovo zdravlje. "Žene njihovi muževi ostave u trenutku kada doznaju da imaju rak", rekla je Goossens, dodajući da su mnoge od njih žrtve zlostavljanja od obitelji i protjerivanja iz svojih zajednica.

Ispričala je priču o jednoj pacijentici, 28-godišnjoj majci troje djece po imenu Dganaba, kojoj je početkom 2022. dijagnosticiran rak dojke s otvorenom ranom.

"Njezin suprug se iselio i blokirao dovod vode i električne energije kako bi je otjerao. Svoje troje djece, najmlađe ima dvije godine, odvela je kod majke. U Maliju je sramota biti ostavljen od supruga i vratiti se u obiteljsku kuću", kaže Goossens. "Započela je s kemoterapijom, ali je bila pod velikim stresom. Preminula je prije nekoliko tjedana".

U cijeloj zemlji tek jedan aparat za radioterapiju

Samo 13 do 16 posto žena s dijagnozom raka dojke u Maliju preživi pet godina - u zemljama u koji građani imaju visoka primanja, ta brojka je 85 posto. U Velikoj Britaniji, primjerice, ta stopa trenutačno iznosi 89 posto, povećavajući se na 99 posto ukoliko se rak dijagnosticira u prvom stadiju.

No, kod većine oboljelih u Maliju rak se dijagnosticira u kasnijoj fazi, ističe Goossens, a time se smanjuju šanse da će liječenje biti uspješno.

I dok je oklijevanje u traženju medicinskog liječenja široko rasprostranjeno, oni koji žele posjetiti liječnika imaju ograničene mogućnosti. Preventivni pregledi i pretrage su rijetki izvan glavnog grada, dok u cijeloj zemlji postoji samo jedan aparat za radioterapiju. Prošle se godine taj aparat pokvario i nije popravljan devet mjeseci.

image

Bolnica u Maliju/Ilustracija

Godong/AFP

"Preporučuje se obično jedan aparat za radioterapiju na milijun ljudi, a Mali ima jedan na 20 milijuna ljudi", rekla je Goossens. "U 2021. godini bio je u funkciji samo tri mjeseca. Stroj se pokvario, a nisu mogli pronaći dijelove".

Put do besplatnog pregleda također može biti dug i zapravo skup. "Često imamo žene koje dolaze iz ruralnih područja ili sa sjevera zemlje. Njima je teško jer nemaju obitelj ili smještaj u Bamaku", navodi Goossens. "Spavaju u vrtovima bolnice, ispred ginekološkog odjela".

Proces dijagnosticiranja također je kompliciran, uključuje osam posjeta centrima za pretrage, laboratorijima i sveučilištu prije početka liječenja. Potrebna terapija je k tome dostupna u samo tri javne i jednoj privatnoj bolnici, a sve su u glavnom gradu. Bamako je, pak, dom samo 14 posto stanovništva - za njih 2,8 od 20 milijuna ljudi koji žive u toj zapadnoafričkoj državi.

Sustav je preopterećen, a s 40 posto ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu - s manje od 1,7 eura dnevno - malo njih ima mogućnost otići kod privatnika. Jedna pretraga košta 154 eura, dok terapija lijekovima za rak dojke košta 185 eura. Palijativna skrb je tri puta skuplja.

Na djelu je - nejednakost

U tijeku su napori za promjenu perspektive. Od 2018. godine Liječnici bez granica surađuju s Ministarstvom zdravstva Malija na omogućavanju pretraga, kemoterapije i radioterapije.

Ova nevladina organizacija pokriva troškove operacije i pruža palijativnu skrb, medicinski nadzor tumorskih rana, usluge mentalnog zdravlja i socijalnu podršku. Pretrage se obavljaju i vikendom, kada žene ne rade.

"Dana 12. ožujka, tijekom jedne od naših kampanja, pregledali smo 200 žena u jednom danu", ističe Goossens. "Fokusiramo se na edukaciju. Skupina preživjelih od raka dojke razgovarala je sa ženama koje su bile u redu - imale su mastektomiju i same su izradile proteze. Pokazale su ih tim ženama. Pokazale su im da je preživljavanje moguće".

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da će se do 2040. godine broj slučajeva raka dojke u Maliju povećati na 3,765 godišnje - u odnosu na 1,755 u 2018. godini - kako broj novih slučajeva nezaraznih bolesti raste na cijelom kontinentu.

Stručnjaci navode da će uz bolje liječenje, fokus na prevenciju biti ključan za zaustavljanje vala obolijevanja od raka. U svijetu je infekcija humanim papiloma virusom (HPV) odgovorna za 70 posto svih slučajeva raka vrata maternice, ali HPV cjepivo, koje je sada dostupno u 100 zemalja, nije u ponudi i u Maliju.

"To se zove nejednakost", ističe Goossens. "U svijetu postoje učinkoviti tretmani za rak dojke i rak vrata maternice, ali previše je nejednakosti", zaključuje ona.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:02