Glavobolja zbog zanemarene dioptrije

Često zanemarujemo zdravlje očiju, ne kontroliramo vid, predugo sjedimo za računalom i TV-om, ne nosimo sunčane naočale s pravilnom zaštitom… Zabrinemo se tek kad shvatimo da knjigu čitamo s teškoćom ili da nam rad za kompjutorom predstavlja pravu muku. Kada treba kontrolirati vid, koje simptome ne smijemo zanemariti, na što paziti kod izbora naočala?

Pregled jednom godišnje

Kontrolu vida (refrakcijski pregled vida) trebala bi obaviti svaka osoba koja već ima utvrđenu dioptrijsku pogrešku oka, barem jednom godišnje. Takvim se pregledom utvrđuje je li došlo do promjene u dioptriji oka te se na temelju dobivenih podataka, ako je to nužno, mijenja korekcijsko sredstvo (naočalne leće, kontaktne leće).

Osobe koje nemaju utvrđenu refrakcijsku pogrešku oka, a svakodnevno obavljaju poslove koji zahtijevaju visoku oštrinu vida i preciznost u radu, trebale bi kontrolirati vid barem jedanput godišnje. Nekorigirana dioptrijska pogreška oka, osim nejasnog i mutnog vida, može dovesti do teškoća kao što su glavobolja i brzo zamaranje kod preciznog rada ili čitanja te povećanje dioptrije. Stoga je kontrola vida važna kao prevencija. I kontrola vida kod najmlađih je vrlo važna. Kod djeteta koje nema pravilno korigiranu dioptrijsku ili neku drugu pogrešku oka postoji mogućnost da se vid ne razvije pravilno (vid se razvija do otprilike jedanaeste godine)

Rad na računalu

Ako osoba svakodnevno provodi više sati radeći za računalom, rizik od nastanka dioptrijske pogreške oka se povećava. Vrlo je važno da se pregledom vida utvrdi stanje oka te da se tako izbjegnu problemi izazvani radom na računalu i daju savjeti o pravilnom gledanju tijekom korištenja računala. Problemi koji se najčešće javljaju su glavobolja, suhoća oka, umor, dvostruki vid, "svrbež" oka.

Šteta od naočala s unaprijed postavljenim dioptrijskim staklima

Kupovanje naočala s dioptrijskim lećama, bez stručnog određivanja dioptrije, može pogoršati vid. Naime, takve naočale nemaju izbrušene naočalne leće na razmak zjenica, koji je individualan od osobe do osobe. Korištenjem takvih naočala dolazi do heteroforične pogreške oka, tzv. latentnog strabizma koji uzrokuje glavobolju, brzo zamaranje kod preciznog rada ili čitanja, preskakivanje redova pri čitanju, promašivanje riječi, fotofobiju (smetanje svjetlosti), povremeni dvostruki vid. Uz to, postoji mogućnost da odaberete leće s prejakom ili preslabom dioptrijom te da time nepovratno narušite vid.

Kada leće, a kada dioptrijske naočale

Kontaktne leće preporučuju se ljudima koji se bave aktivnostima kod kojih nošenje naočala nije poželjno ili otežava aktivnost. Najčešće su to sportske ili rekreativne aktivnosti. Kontaktne leće preporučuju se kad osoba ne vidi dobro s naočalama, zbog specifičnog zakrivljenja rožnice ili smanjenog vidnog polja. Ponekad se želi promijeniti imidž, pa se za izlaske ili neke druge prigode radije koriste kontaktne leće, a ponekad i u boji, da bi promijenile boju šarenice. Naočale se preporučuju svakome tko ima refrakcijsku pogrešku oka. Osobe koje nose kontaktne leće trebale bi imati barem jedan par naočala, jer se uvijek može dogoditi nezgoda s lećama, a ako nema rezervnih leća i ne mogu se brzo nabaviti, javlja se problem. Tijekom duljeg rada za računalom prednost se daje naočalama, jer kod korištenja kontaktnih leća, u određenim uvjetima, može doći do suhog oka.

Na što treba paziti pri izboru okvira za dioptrijske naočale

Kod izbora okvira najvažnije je da budu udobni kad ih stavite na lice. Okvir ne smije biti preuzak, ali ni preširok. Krila okvira ne smiju biti prekratka ili preduga iza ušiju. Ako je okvir s capicama, one moraju svom svojom površinom biti naslonjene na korijen nosa, a ako nema capica (najčešće su to plastični okviri), moraju sjesti na korijen nosa tako da nema većeg prostora između mosta okvira i korijena nosa. Veličina okulara okvira preporučuje se prema potrebama pojedinca.