GRICKANJE NOKTIJU NIJE SAMO RUŽNO, OPASNO JE Tanka je granica između bezopasne navike i ozbiljnijih zdravstvenih problema, a granica je...

Bez obzira grizu li nokte zbog napetosti ili dosade, mnogi ljudi to čine automatski i nesvjesno u određenim situacijama, ponekad do krvi, no pritom ne samo da prsti i ruke ružno izgledaju, već je istodobno otvoren put u krvotok raznim klicama, upozoravaju njemački liječnici.

Ispod noktiju se kriju različite bakterije, poput salmonele i E. coli, koje se kod osoba koje grizu nokte mogu lako unijeti u organizam.

Uzroci takve potrebe variraju od osobe do osobe. Najčešće je riječ o automatskoj navici koja pomaže pri odagnavanju stresa, no može biti i znak ozbiljnijeg psihološkog problema.

Kako je objasnio dr. Peter Falkai, psihijatar, potreba za grizenjem noktiju općenito ukazuje na manje izraženo kompulzivno ponašanje ili, u težem slučaju na opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Problem postaje u trenutku kada postane vrlo česta navika ili kada pojedinac "izgrize nokte do korijena ili do krvi". "Tada govorimio o simptomu bolesti", upozorava Falkai.

Napraviti razliku između loše, ali bezopasne navike i manifestacije psihološkog poremećaja nije jednostavno, ističe Harald Tegtmeyer, liječnik i dječji psiholog, dodajući da oko 30 do 40 posto djece i 10 posto odraslih ima tu naviku.

Djeca koja grizu nokte najčešće prekinu s tom navikom nakon nekoliko mjeseci, no ponekad ona potraje i nekoliko godina.

"U pubertetu su jako obuzeti sobom te drukčije gledaju na grizenje noktiju. Zbog toga im je neugodno, djelomično i zbog izgleda noktiju, koji su neuredni", objašnjava Tegtmeyer.

U suočenju s tim problemu djeci potporu i pomoć mogu pružiti roditelji, primjerice, ako im diskretno ukažu na naviku kad god im se pruži prilika.

"Osim što ružno izgledaju, izgriženi nokti su idealno mjesto za ulazak u krvotok klica, gljivica i bakterija i razvoja upala", kaže dermatologinja Marion Moers-Carpi.

Stanice koje omogućuju rast noktiju s vremenom se mogu nepovratno oštetiti, zbog čega dolazi do njihova deformiteta.

Dr. Falkai, voditelj Odjela psihologije u sveučilišnoj bolnici u Muenchenu kaže da je najvažnije odrediti u kojoj situaciji osoba grize nokte. Dodaje da se to najčeće događa u slučaju pojačanog stresa.

Idući je korak ustanoviti na koji način spriječiti stres. Ponekad je dovoljno pomaknuti kazaljke na satu ukoliko neprestano kasnite, pa vam je to uzrok stresa.

Neki pacijenti na nokte nanose lak vrlo neugodna okusa, no dr. Falkai smatra da to nije dovoljno. Ističe da je najvažnije odrediti stvarne uzroke grizenja noktiju, a onda primijeniti prave poteze.

Ako se ustanovi da je navika destruktivna, odnosno kada je zbog nje otežano korištenje ruku ili vodi učestalim infekcijama, treba potražiti stručnu pomoć.