GRIPA I PREHLADA U REALNOM VREMENU SAMO NA JUTARNJI.HR Mutirani virus gripe u Hrvatskoj: 'Nitko nije otporan! Ni oni koji su preboljeli gripu'

Svake zime više od četiri milijarde ljudi oboli od gripe.

Riječ je o bolesti koja se prenosi vrlo lako, uobičajenim socijalnim kontaktom, a s obzirom na to da kontinuirano mutira, gotovo je nemoguće razviti otpornost na virus.

Upravo zato često imamo velike epidemije ili pandemije koje se broje nevjerojatnim brojkama - i oboljelih i umrlih.

Iako se sve zove gripa, danas su poznata četiri tipa virusa koji se označavaju slovima A, B, C i D.

OD SUBOTE, 9. PROSINCA, NA JUTARNJI.HR PRATITE POSEBNI SPECIJAL O DOLASKU GRIPE U HRVATSKU

U Hrvatskoj se gripa i ove godine pojavila relativno rano, sredinom studenog. Počelo je s tipom B kojeg trenutno ima oko 40 dokazanih slučajeva. No, jučer je potvrđen prvi slučaj tipa A i to H3N2, koji je prošle godine mutirao.

- Pomalo je neobično da je započelo s tipom B i možemo reći da se već poprilično proširio. Sada smo dobili prvi A slučaj - kaže dr. Vladimir Draženović iz Nacionalnog centra za influencu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Što se tiče ostatka Europe, tu je dominantan tip A, odnosno podtipovi H3N2 i H1N1 (svinjska gripa).

Snažni simptomi

Prošle godine veliku epidemiju izazvala je mutacija H3N2. Zato su stručnjaci s posebnom pozornošću pratili kretanje virusa. Prema dosadašnjim iskustvima mutirani virus svoju punu snagu pokaže godinu nakon što se pojavi. Iako još ne znamo hoće li se dosadašnja iskustva pokazati i ove godine, činjenica je da se može očekivati jedna od većih epidemija.

Draženović pojašnjava kako se pojedini tipovi razlikuju prema sposobnostima širenja i težini simptoma koje izazivaju.

Tako se od virusa tipa A mogu razboljeti ljudi, ali i životinje (psi, mačke, ptice, svinje, konji, kitovi), dok je virus tipa B “rezerviran” samo za ljude.

Brzo se širi

- Virus tipa C inficira i ljude i životinje, ali nema veliku važnost jer izaziva blage oblike bolesti, dok virus tipa D inficira stoku. Virus tipa A dijeli se još i na podtipove, ovisno o svojim površinskim proteinima - pojašnjava Draženović.

Tipovi i podtipovi virusa gripe, kaže, dijele se na sojeve u čijim se nazivima nalazi oznaka tipa virusa, mjesto u kojem je izoliran, broj izolata, godina izolacije i informacija o podtipu ako se radi o virusu tipa A.

- Kao i drugi virusi, i virus gripe za umnožavanje koristi infrastrukturu stanice domaćina kojeg napada. Ulazak i izlazak umnoženih virusa iz stanice omogućuju proteini na površini virusa koji čine čak 40% njegove ukupne mase - kaže Draženović.

Nadalje, ulaskom u stanicu virus preuzima kontrolu nad njezinom normalnom funkcijom i počinje s vlastitim umnožavanjem. Nakon što je virus inficirao epitelne stanice respiratornog trakta, u nekoliko sati virus se umnožava u tisuće viriona, poput stroja za kopiranje.

- Inficirane čestice otpuštaju se s površine membrane epitelnih stanica procesom pupanja u dišne putove, što pospješuje izuzetno brzo širenje virusa - kaže Draženović.

Epidemijski soj

Virus tipa A sklon je značajnim genetskim izmjenama i obično uzrokuje veći broj oboljelih od tipa B.

Smatra se da novi epidemijski soj virusa gripe A nastaje svakih godinu do dvije.

Genetske izmjene omogućuju mu da uvijek iznova uzrokuje bolest jer zaštitni proteini (protutijela) stvoreni pri prethodnom kontaktu gotovo i nisu učinkoviti prema izmijenjenim virusima pa čovjek nema imunost nakon preboljele infekcije ili cijepljenja protiv gripe.

Dakle, ako ste prošle godine preboljeli gripu, ne znači da ste zaštićeni i da je nećete dobiti ove godine.

- Isto tako, imunitet protiv virusa influence A ne štiti protiv virusa influence B i obratno. To je karakteristika RNK virusa. Virusi s RNK imaju samo jednu informaciju za razmnožavanje i teže se repliciraju, nemaju pripadajuću kopiju kao DNK virusi. Zbog toga stvaraju nesavršene mutante, stalno se mijenjaju i nepredvidivi su - kaže virusolog.

Gripa se među ljudima uglavnom prenosi kapljicama iz nosa i grla inficirane osobe koja kiše i kašlje.

Kada kihnemo, kaže Draženović, jedna kapljica sline ima 10.000 infektivnih doza. Infektivne čestice ostaju u zraku i potreban je bliski kontakt, od jednog do dva metra, između osoba ili ako dodirujemo stvari koje je dirala oboljela osoba (rukohvati, kvake, telefonske slušalice, tipkovnice), a zatim nos, usta ili oči.

Opasna zaraza

Virus se zadržava u zraku oko sat vremena, pa ga naprosto možemo udahnuti i u sobi u kojoj nema nikoga. Oboljeli mogu širiti virus gripe dva dana prije nastanka simptoma bolesti pa sve do pet dana nakon prestanka simptoma, dok su djeca još zaraznija i šire virus deset dana pa i dulje.

- U plućima čovjeka nalazi se oko 300 milijuna sitnih mjehurića (alveola) čija je funkcija izmjena plinova između udahnutog zraka i krvi. Ukupna površina ljudskih pluća je od 80 do 120 m2, a količina cirkulirajućeg zraka u minuti je šest litara, što stvara mogućnost velikom broju stranih čestica i kapljica aerosola da unesu virus u pluća - zaključuje Draženović.

Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg.