POVEĆANA POTRAŽNJA

Hrvatska planira utrostručiti prikupljanje krvne plazme: Iznimno je važna za proizvodnju esencijalnih lijekova

Ilustracija: krvna plazma

 Agif/Ddp Usa/Profimedia/Agif/Ddp Usa/Profimedia
U Hrvatskoj se danas godišnje prikupi oko 190.000 doza, iz kojih se izdvoji oko 22.000 litara plazme za frakcioniranje.

Hrvatska planira utrostručiti prikupljanje krvne plazme za proizvodnju lijekova, osigurati samodostatnost i smanjiti ovisnost o uvozu, priopćilo je u petak Ministarstvo zdravstva ističući važnost opskrbe sigurnim lijekovima iz plazme domicilnih davatelja.

Za pokrivenost potreba hrvatskih pacijenata potrebno je godišnje osigurati oko 60 tisuća litara krvne plazme, odnosno gotovo utrostručiti raspoloživu količinu plazme.

Naime, u Hrvatskoj se danas godišnje prikupi oko 190.000 doza, iz kojih se izdvoji oko 22.000 litara plazme za frakcioniranje. Od te količine može se godišnje proizvesti tek 40-ak posto potrebnih lijekova.

S druge strane, potražnja za lijekovima iz plazme povećava se iz godine u godinu. Projekcije pokazuju da će se globalna potražnja za imunoglobulinima u razdoblju 2018.-2026. gotovo udvostručiti.

"Cilj je postizanje nacionalne samodostatnosti u prikupljanju dovoljnih količina plazme za proizvodnju lijekova za naše pacijente", poručuje resorni ministar Vili Beroš.

Do kraja ove godine trebao bi biti donesen i Nacionalni plan opskrbe lijekovima iz ljudske plazme za razdoblje 2023.-2026. s planom oživljavanja rada Imunološkog zavoda.

Naime, lijekovi iz plazme domicilne populacije imaju povoljniji medicinski učinak u odnosu na lijekove iz plazme donatora iz drugih dijelova svijeta. No, zemlje Europske unije sada su 40 posto ovisne o uvozu krvne plazme, većinom iz SAD-a.

Beroš poručuje da će se unaprjeđivati sustav dobrovoljnog darivanja krvi i krvne plazme, te da se revitalizacijom Imunološkog zavoda bitno mijenja i pozicija Hrvatske.

"Imunološki zavod značajnije će se uključiti u prikupljanje krvne plazme, a moguće je da će u doglednoj budućnosti pokrenuti proizvodnju lijekova i u vlastitim pogonima", kaže ministar.

U Hrvatskoj, kao i većini drugih europskih zemalja, postoji dugogodišnja tradicija dobrovoljnog davanja krvi. Svi zdravi građani od 18 do 65 godina starosti mogu biti dobrovoljni davatelji.

Lijekovi iz plazme smatraju se esencijalnim lijekovima i uvršteni su na osnovnu listu lijekova Svjetske zdravstvene organizacije.

Ljudska plazma izvor je klinički vrijednih i važnih proteina - albumina, imunoglobulina, faktora zgrušavanja krvi i drugih koji imaju široku primjenu u gotovo svim granama medicine, a najviše u imunologiji, hematologiji, neurologiji i jedinicama intenzivne skrbi.

Njemačka prikupi 36 litara, Češka 45, Mađarska 41 i Austrija 75 litara krvne plazme na 1000 stanovnika, dok Hrvatska iz dobrovoljnog darivanja krvi raspolaže sa šest litara plazme na 1000 stanovnika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 02:43