RETROVIRUS

ISPOVIJEST ZAGREPČANINA I HRVATSKOG BRANITELJA KOJI VEĆ 32 GODINE ŽIVI S HIV-om 'Saznao sam da sam zaražen kad sam se vratio s odsluženja vojnog roka'

Stanice zaražene HIV-om
 Profimedia, Sciencephoto RM

HIV, nekada zastrašujuća i smrtonosna infekcija, danas je kronična bolest, a nove generacije lijekova, na čijoj je terapiji i 1250 osoba u Hrvatskoj, omogućile su HIV pozitivnim osobama da više ne budu zarazne te da uz redovitu terapiju dožive normalnu starost.

Među njima je i Krešo iz Zagreba, s kojim smo razgovarali u povodu Svjetskog dana AIDS-a, koji se svake godine obilježava 1. prosinca. Krešo s HIV-om živi već 32 godine, a 22 godine uzima antiretrovirusnu terapiju. Da je HIV pozitivan saznao je 1987. kad se vratio s odsluženja vojnog roka, a zarazio se spolnim putem. Krešo je bio i sudionik Domovinskog rata te je danas u mirovini.

Nerazumijevanje prema HIV pozitivnima i kod zdravstvenih radnika

"Prvih deset godina bolesti nisam bio na terapiji, jer nije bilo lijekova, a nisam imao ni nekih simptoma. Prvu terapiju dobio sam 1997. a danas sam na dvojnoj terapiji, uzimam svaki dan dvije tablete, nemam nikakvih nuspojava i živim normalno", govori Krešo.

U vezi je i ima normalan seksualni život te je pun hvale za doktore i sestre iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević“, gdje se kontrolira dva puta godišnje.

"Kad sam počeo s terapijom ona je prvo bila djelotvorna, ali nakon dva mjeseca virus se ponovo pojavio u krvi pa mi je liječnik dodao još jedan lijek. Od tada praktički imam nemjerljivu količinu virusa u krvi i nisam zarazan. A uskoro će moja terapija biti samo u jednoj tableti", kaže.

Ponekad nailazi na nerazumijevanje okoline zbog straha od infekcije, ali takve ljude nastoji ignorirati. Iako je bilo nerazumijevanja i kod zdravstvenih radnika, ipak ima više pozitivnih iskustava. Svojevremeno mu je bilo problem pronaći urologa koji je bio spreman operirati tumor mokraćnog mjehura kod HIV pozitivnog pacijenta, no to je uspješno riješeno uz pomoć doktora iz Klinike za infektivne bolesti.

Krešin je savjet svima koji sumnjaju da su HIV pozitivni da se obavezno testiraju, kako bi što prije započeli s terapijom koja im može jamčiti normalan život.

Od 1985. u Hrvatskoj zaražene 1723 osobe, od čega je 551 oboljela od AIDS-a

Po podacima Registra za HIV u Hrvatskoj se godišnje otkrije manje od stotinu HIV pozitivnih osoba, ove godine je do 5. studenoga zabilježeno 70 novozaraženih, što Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalosti HIV infekcije. Gotovo svi novootkriveni zaraženi su muškarci, a najčešći put prijenosa je muški homoseksualni odnos, dok se svega kod 10 osoba radilo o heteroseksualnom prijenosu.

Na antiretrovirusnoj terapiji je 1251 osoba ili 98 posto oboljelih. Godišnje njihova terapija stoji 45 milijuna kuna, podaci su Klinike za infektivne bolesti. No, unatoč dostupnosti lijekova i dobrim ishodima liječenja još se uvijek značajan dio zaraza otkrije u kasnom stadiju.

Od 1985. godine, kada su u Hrvatskoj zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do početka studenoga ove godine ukupno su dijagnosticirane 1723 osobe (1531 muškarac i 192 žene), među kojima je njih 551 oboljelo od AIDS-a.

U 34 godine u Hrvatskoj su umrle ukupno 222 osobe, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Prvi oboljeli od AIDS-a u Hrvatskoj registriran je 1995., a virus je dobio preko zaražene krvi koju je primao jer je bolovao od hemofilije. S AIDS-om se borio dvije godine, tijekom kojih se suočavao s odbacivanjem okoline i strahom, da bi umro s 20 godina.

Jedan od najvećih napredaka suvremene medicine

Od prve izolacije virusa HIV-a 1983. godine, tzv. "patient zero", i prve epidemije među homoseksualcima u SAD-u, kada je očekivano trajanje života kod polovice zaraženih bilo svega godinu dana, prošlo je 36 godina tijekom kojih se dogodio jedan od najvećih napredaka suvremene medicine.

"Zaraza HIV-om danas je kronična bolest od koje se ne umire. Radi se o jednom od najvećih napredaka suvremene medicine, jer se od nepoznate bolesti u relativno kratkom razdoblju od 30 godina došlo do prilično jednostavnog liječenja i do toga da se može govoriti o okončanju HIV epidemije na globalnoj razini", ističe Josip Begovac, voditelj Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om.

"Mi danas često govorimo kako je liječenje HIV infekcije jednostavnije nego liječenje šećerne bolesti jer vrijednosti šećera mogu varirati, dok je kod HIV-a učinak liječenja predvidiv kada osoba redovito uzima terapiju. Uspješnim smatramo liječenje tijekom kojega u šest mjeseci postignemo nemjerljivu količinu virusa u krvi, a to postižemo kod 95 posto bolesnika u našoj skrbi", kaže Begovac.

Uzimati antiretrovirusne lijekove danas znači svakoga dana u isto vrijeme uzimati jednu tabletu, u čijem su sastavu tri lijeka, koji onemogućavaju umnožavanje virusa u krvi. Cilj je postići tzv. nemjerljivost virusa u krvi, a tada HIV-pozitivne osobe prestaju biti zarazne čak i kod spolnog odnosa bez zaštite. Kada bismo uspjeli otkriti HIV kod svake zaražene osobe u Hrvatskoj i odmah započeti s liječenjem, mi bismo okončali epidemiju HIV-infekcije u Hrvatskoj, ističe Begovac.

Četiri kombinacije lijekova u jednoj tableti

Nakon registracije u EU, antiretrovirusni lijekovi vrlo brzo dolaze na listu lijekova HZZO-a, a na našem je tržištu 25 različitih kombinacija lijekova. "Trenutno imamo četiri kombinacije lijekova u jednoj tableti koje relativno češće prepisujemo, a očekujemo da ćemo uskoro dobiti još dvije", kaže Begovac.

Na samom bolničkom odjelu najčešće se liječe osobe koje već imaju neku tešku bolest, jer im je HIV-infekcija kasno otkrivena. Takvih pacijenata je između 20 i 30 godišnje.

"Imamo i oboljele osobe koje klasificiramo kao AIDS, najčešće se radi o teškoj upali pluća uzrokovanoj gljivom Pneumocystis. Što se tiče smrti, godišnje umre 10-20 osoba, ali mnogi ne umiru zbog AIDS-a već od drugih bolesti, poput karcinoma, infarkta i sl".

Tijekom godina imali smo i djece, iako rijetko, koja su danas već odrasle osobe te smo ih pratili praktički od rođenja. Imamo i pokoju trudnoću jer HIV pozitivne žene s nemjerljivom količinom virusa mogu zatrudnjeti, a da ne zaraze svoje partnere te će roditi HIV negativno dijete, navodi Begovac.

"Imali smo i opetovanih trudnoća, žena koje rode po dvoje, troje djece i sva su HIV negativna. Dakle, novi su lijekovi posve promijenili i pogled na reprodukciju jer se može imati zdravo dijete i ako je žena HIV pozitivna", naglašava Begovac.

Kako se procjenjuje da u Hrvatskoj oko 400 osoba ne zna da su HIV pozitivne, cilj je ojačati centre za testiranja, provoditi tzv. integrirana testiranja za sve spolne bolesti, kao i testiranja u zajednici, prije svega među gay populacijom u kojoj najčešće nalazimo HIV-infekciju, kaže Begovac.

Hrvatska bi među prvima u Europi mogla okončati HIV epidemiju

Dodaje kako je zahvaljujući dobroj prevenciji, prije svega besplatnoj podjeli igala, zaraza HIV-om gotovo nestala u populaciji intravenoznih narkomana, među kojima godišnje bude jedan ili nijedan novi slučaj.

Hrvatska je najviše novootkrivenih HIV pozitivnih osoba imala 2015. godine, njih 113, nakon čega broj iz godine u godinu stagnira, pa bi uskoro mogla biti među prvim državama u Europi koje će okončati HIV epidemiju.

"To bi značilo svesti broj novozaraženih na sporadičnu, nisku razinu. Još se nismo odlučili koja bi to razina bila, no u tom procesu su važni rano otkrivanje, brzo liječenje, dobra skrb i dostupnost lijekova", napominje Begovac.

Govoreći o svom dugogodišnjem radu s HIV pozitivnim osobama, upozorava kako je unatoč napretku liječenja još uvijek u Hrvatskoj prisutna stigma prema njima. Žale se da im je u nekim situacijama uskraćena zdravstvena skrb te da imaju problema u radnom okružju.

Iako značajno manja nego prije, stigma je i dalje jedna od barijera za testiranje i liječenje, a u konačnici i uspješno svladavanje HIV infekcije, upozorava Begovac.

Virus HIV-a izoliran je 1983. godine, a prva epidemija registrirana je među homoseksualnicima u Americi. Tzv. "patient zero", nulti pacijent, koji je inficirao mnoštvo drugih muškaraca u SAD-u i šire, umro je 1984. godine u 32. godini života, ostavivši iza sebe rokovnike sa stotinama telefonskih brojeva i adresa ljubavnika od kojih je većina oboljela ili umrla.

Među žrtvama Freddie Mercury, Rock Hudson, Anthony Perkins, Ivica Vdović

Ubrzo je bolest prepoznata i u drugim dijelovima svijeta, a osim gay populacije rizične skupine bili su intravenozni ovisnici, prostitutke i bolesnici oboljeli od hemofilije na transfuzijskoj terapiji.

Među umrlima od AIDS-a su i poznate osobe, poput pjevača grupe Queen Freddieja Mercuryja, koji je umro 1991. u dobi od 45 godina, a bio je prva svjetska zvijezda za koju se javno znalo da je umrla od te bolesti.

Od AIDS-a je umro i holivudski glumac Rock Hudson, koji u javnosti nikad nije priznao da je gay, a umro je 1985., tri mjeseca nakon što je objavio da ima AIDS. Legendarni glumac Anthony Perkins umro je od upale pluća uzrokovane AIDS-om 1992. godine.

Prva registrirana HIV pozitivna osoba u bivšoj Jugoslaviji bio je bubnjar grupe EKV Ivica Vdović, koji je umro 1992. godine u 31. godini života.

Krajem prošle godine u svijetu je s HIV-om živjelo oko 38 milijuna ljudi, a zabilježeno je 1,7 milijuna novozaraženih.

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da u svijetu čak 30 posto zaraženih ne zna da nosi virus, a svega 53 posto ljudi koji žive s HIV-om liječi se i prima terapiju.

Napisala: Tamara Marinković / Hina

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 03:54