ČAK 56 POSTO DEBELIH

ISTRAŽIVANJE ALARMIRALO HRVATE Zbog ovih deset činjenica mi smo gojazna nacija!

 Mišo Lišanin / CROPIX
Prosječan Hrvat, prema Zavodu za statistiku, čak četvrtinu dnevnog unosa kalorija namiri iz kruha

1. FAST FOOD

Pogrešne prehrambene navike - većina građana barem jedan obrok dnevno kupi u nekom od fast food restorana ili pekari, kojih ima na svakom uglu.

2. PREVIŠE KRUHA

Konzumira se, dakle, previše ugljikohidrata visokog glikemijskog indeksa ili, u prijevodu, previše kruha i pekarskih proizvoda od bijelog brašna. Prosječan Hrvat, prema Državnom zavodu za statistiku, čak četvrtinu potrebnoga dnevnog unosa kalorija namiri iz kruha, što je samo po sebi već previše, a tome treba još pribrojiti različita peciva i kekse, koje na dnevnoj bazi konzumira svaki drugi građanin.

3. KILOGRAMI ŠEĆERA

Unosimo previše šećera, što svjesno, što nesvjesno. Danas je šećer prisutan u velikom dijelu industrijske poluprerađene i prerađene hrane - od već spomenutog kruha i pekarskih proizvoda, preko sokova, slanih konzervi i koncentrata rajčice, različitih light proizvoda, pa čak do mesa i mesnih prerađevina. Dakle, kada uz šećer koji svjesno unosimo zaslađujući kavu i čaj ili konzumacijom slatkiša, pribrojimo taj “skriveni” šećer višestruko se premašuje količina od 25 grama, koliko bi prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije trebao biti dnevni maksimum za odraslu osobu.

4. LITRE I LITRE ULJA

Unosimo i previše masti, i to najviše konzumacijom suhomesnatih proizvoda, koji sadrže veliki udio nezdravih masnoća, a podaci Zavoda za statistiku pokazuju i kako hranu previše prelijevamo uljem – dnevni prosjek po osobi su 2,5 žlice ulja, odnosno 324 kcal, što iznosi 16 posto dnevnih energetskih potreba i što je, u svakom slučaju, previše.

5. NE JEDEMO VOĆE

Nedovoljno konzumiramo voće. Po osobi se, prema Zavodu za statistiku, u prosjeku jedu tek po dvije jabuke i banane tjedno, dok se vrlo zdravo bobičasto voće na jelovniku nalazi iznimno rijetko.

6. IZBJEGAVAMO RIBU

Ne prolazimo ni po konzumaciji ribe. Istraživanje Zavoda za statistiku pokazalo je, naime, zadovoljavajuću konzumaciju mesa, koje se na jelovniku prosječne obitelji nalazi gotovo svaki dan (najčešće se radi o svinjetini i peradi), dok se riba jede tek jednom tjedno ili čak rjeđe od toga, što bi trebalo povećati na barem dva puta tjedno.

7. MALO JOGURTA

Valjalo bi povećati i unos zdravih mliječnih kultura i proizvoda, poput kefira, ali iz kozjeg mlijeka. U Hrvatskoj se inače, po osobi, prosječno popije jedna čaša mlijeka dnevno, sira se tjedno pojede tek 145 grama, a ostalih mliječnih proizvoda 315 grama tjedno.

8. SIROMAŠNIJI SU U PRAVILU I GOJAZNIJI

Dok je kod nekih uzrok loše ishrane neinformiranost (jer je svijest o zdravoj prehrani još uvijek niska) ili komoditet i/li neorganiziranost jer im je jednostavnije otići do fast fooda i pekarnice, nego planirati i spremiti zdravi obrok od svježih namirnica, kod sve većeg broja stanovnika jelovnik ovisi o “debljini” novčanika. Poznato je da je loša i nezdrava hrana, puna kalorija jeftinija od one zdrave, pa, nažalost, debljini kumuje i siromaštvo.

9. KAUČ-NACIJA

Premalo se krećemo - Hrvati su, poznato je i to, sjedilačka nacija. Prosječan stanovnik se, dakle, hrani pogrešno i dnevno unese previše kalorija, a zatim energetski višak ne potroši i “gomila” salo. Istraživanja su pokazala kako čak dvije trećine naših građana ne vježba ili to rijetko čini.

10. PIJTE VODU, A NE COLU!

Među pogrešnim prehrambenim navikama kod djece dominira pretjerana konzumacija slatkih pića i slatkiša. Zaslađene sokove, primjerice, svaki dan pije svaki treći hrvatski školarac (usporedbe radi u Skandinaviji to dnevno čini tek svaki deseti), a ništa bolji nismo ni što se tiče konzumiranja slatkiša - jednom ili više puta dnevno u Hrvatskoj ih konzumira oko 40 posto učenika. Ovdje je dovoljno samo iznijeti primjer coca-cole - u čaši od tri decilitra tog napitka “skrivaju” se čak 23 vrećice šećera.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:20