Izvješće EK potvrdilo: Pandemija je imala neviđen utjecaj na mentalno zdravlje i emocionalnu dobrobit mladih

U prvoj fazi pandemije (ljeto 2020.), čak 30 posto ispitanika izjavilo je da se teško nosilo s iskustvom karantene tijekom prve faze pandemije u ljeto 2020. Tijekom istog razdoblja, 6 posto ispitanih je pretrpjelo izazove za svoje mentalno zdravlje. Protokom vremena stanje se pogoršavalo, tako da je tijekom ostatka 2020. do početka 2021., čak 40 posto ispitanih izjavilo da izolaciju smatra teškom, a 13 posto je prijavilo opasnost za svoje mentalno zdravlje.

Ipak, opuštanjem restriktivnih mjera tijekom proljeća 2021. ti su se postoci smanjili, iako su ostali viši nego 2020. Prema istim podacima, Hrvatska je iznad prosjeka, odnosno više od polovice sudionika u nacionalnom istraživanju provedenom 2021. izjavilo je da im se mentalno zdravlje pogoršalo.

Gore navedeni podaci dio su izvješća Europske komisije, a koje je potvrdilo neviđen utjecaj pandemije na mentalno zdravlje i emocionalnu dobrobit mladih, a koje je objavljeno povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Izvješće ‘Utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje mladih‘ nastalo je analizom istraživanja provedenih u pojedinim zemljama Europe, a pokazuje da je pandemija dosad imala neviđen utjecaj na mentalno zdravlje mladih ljudi. Prebacivanje nastave online, ograničavanje sportskih i zabavnih aktivnosti te djelomični ili potpuni prekid društvenih kontakata radi čega su više vremena provodili na internetu i društvenim mrežama, kod mnogih su mladih ljudi diljem EU-a izazvali poremećaje u učenju, pad motivacije, gubitak zaposlenja, interakcije s vršnjacima i tjelesne aktivnosti, a posljedično osjećaj izoliranosti i usamljenosti, tjeskobu i simptome depresije. Također, neke su se skupine mladih pokazale ranjivijima od ostalih - mladi s već postojećim problemima mentalnog zdravlja, oni koji žive u udaljenim područjima, mladi slabijeg socio-ekonomskog statusa, imigranti i pripadnici LGTBQIA+ zajednice.

Ilustracija

Tomas Anderson/Panthermedia/Profimedia/Tomas Anderson/Panthermedia/Profimedia

No, provedena analiza pokazala je i da su europske zemlje zauzele proaktivan pristup u rješavanju izazova u području mentalnog zdravlja mladih tijekom pandemije.

Mjere su provodile u šest područja: skrb o mentalnom zdravlju (27 zemalja), obrazovanje (25 zemalja), informiranje o mogućim posljedicama pandemije (22 zemlje), rad s mladima (16 zemalja), slobodno vrijeme (15 zemalja) i sport (10 zemalja). U svih šest područja mjere je poduzelo ukupno šest zemalja, osam je zemalja uvelo mjere u četiri ili pet područja, a najviše njih, više od 10, interveniralo je u dva ili tri polja. Zemlje s ograničenim opsegom intervencija usredotočile su se na područja zdravstva, obrazovanja i, u manjoj mjeri, informiranja.

Hrvatska je, konkretno, uvela mjere u tri od šest područja politika - skrb o mentalnom zdravlju, obrazovanje i informiranje o mogućim posljedicama pandemije na mentalno zdravlje mladih i dostupnim uslugama podrške.

Jedna od najčešćih mjera bila je jačanje psihološke podrške u školama povećanjem broja psihologa dostupnih učenicima te obučavanjem školskog osoblja, kako bi mogli prepoznati znakove duševne boli i pružiti stručnu pomoć. U nekim su zemljama osigurana sredstva za sportske i projekte rada s mladima kako bi se održalo sudjelovanje i društveni angažman, a druge su uvele potpore za zapošljavanje mladih i kompenzaciju gubitka radnih mjesta.

- Svima nam je stalo do emocionalne dobrobiti naših mladih ljudi. Nakon pandemije i rata na europskom tlu ovo izvješće o mentalnom zdravlju mladih dolazi u iznimno važnom trenutku. Drago mi je vidjeti da zemlje članice EU-a ozbiljno shvaćaju ovaj izazov i da su uspostavile mjere za podršku mladim ljudima, posebno u školama. Ti napori moraju nastaviti mladim ljudima pružati priliku da napreduju, kako danas tako i u godinama koje su pred nama, a Komisija će uvijek biti tu kako bi pružila podršku - istaknula je Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, Mariya Gabriel.