Jesu li umjetna sladila dobra za naše zdravlje ili nas tjeraju da jedemo više?

Jesmo li se “spasili” viška kilograma kad posegnemo za light gaziranim pićem? Je li to dobro za naše zdravlje ili jednako pogubno kao i čaša pića sa šećerom? Odgovori na ova pitanja nisu jednoznačni, o čemu govore i studije koje se godinama rade, a koje su proturječne i zbunjuju običnog čovjeka. Dobro je što se pokazuje da su pića bez šećera sigurna a njihov sastav u potpunosti poznat onima koji za njima posegnu. Iako umjetna sladila poput saharina i aspartama, te zamjene poput stevije neće povećati težinu ni za gram, studije pokazuju da to nikako ne znači i kraj mukama s viškom kilograma.

Frustrirani i zavedeni

I umjetno zaslađena cola, naime, potaknut će lučenje inzulina, što znači potrebu za jelom ili, drugim riječima, lako se može dogoditi da upravo zbog toga posegnemo za više druge hrane! Tako je jedna studija provedena na štakorima pokazala da su oni koji su pili pića bez šećera jeli čak i više hrane od onih koji su pili umjereno zašećerena. Potvrdila je to i francuska studija provedena na ljudima koji također nisu bolje kontrolirali težinu ako su konzumirali više pića s umjetnim sladilima od onih koji su pili normalno zaslađena pića. Drugim riječima, oni skloni pretjerivanju u hrani neće “uštedjeti” kalorije samo zato što umjesto obične cole piju dijetnu.

Možda je razlog i činjenica da ljudski mozak nesvjesno razlikuje pravi od umjetnog šećera pa, ako ne dobije ono za čim žudi kroz slatki napitak - nadoknadit će to kroz hranu. Da se mozak ne može baš jednostavno varati dokazalo je istraživanje uz pomoć magnetske rezonace. Ona je pokazala da mozak nesvjesno razlikuje šećer i sladila. No, premda to možda izgleda kao loša vijest, ipak je dobra spoznaja da možemo uživati u slatkome bez šećera a da nam to ne predstavlja frustraciju, kažu znanstvenici.

Dapače, tvrde da nam se tijekom vremena mozak može “prekvalificirati” i zadovoljiti se slatkim okusom koji ne dolazi iz kalorija, odnosno pravog šećera. Pritom znanstvenici ističu da i sami možemo “istrenirati” mozak da među raznim vrstama umjetnih sladila pronađemo ono koje nam najviše odgovara po okusu kao zamjena za pravi šećer. Može pomoći i mala “prijevara”, odnosno umjetnom sladilu, da bismo “popravili okus”, možemo dodati 5 do 10 posto pravog šećera.

Rizik za bubrege

Na taj način može se navesti mozak da razmišlja da je to što pijemo zapravo vrlo blizu pravom slatkom okusu. Oni oprezniji ističu kako je jedna studija pokazala da umjetno sladilo aspartam može pogoršati depresiju kod već bolesnih osoba. Prošle godine objavljeno je istraživanje u kojem je sudjelovalo tri tisuće žena, a po kojem dva ili više umjetno zaslađena pića dnevno udvostručuju rizik propadanja bubrega. No, sve to nije potvrđeno dodatnim istraživanjem pa ostaju samo nagađanja jesu li ove studije dovoljan dokaz za naš budući odnos prema umjetno zaslađenim pićima.

29 litara po čovjeku

No, više od samog sastava gaziranih pića, bez obzira na to sadrže li šećer ili umjetne zaslađivače, stručnjake brine popijena količina. Po izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se popije oko 180 milijardi litara gaziranih pića ili 29 litara po osobi. Malo je onih koji ostaju na jednoj čaši dnevno pa je pretjerivanje zapravo pravi problem. Pića koja sadrže šećer sigurno povećavaju tjelesnu težinu i potiču bolesti povezane s debljinom. Ona koja sadrže umjetna sladila imat će druge loše učinke, pa makar to bio i samo proljev.

Nema lakih rješenja

Samo uravnotežena prehrana može osigurati i stalnu tjelesnu težinu i zdravlje. Svi oni koji se oslanjaju na umjetna sladila i slične zamjene ne mogu biti sigurni da je to pravi put prema manjku kilograma. Za to je potrebno mnogo više napora od čaše dijetne cole umjesto one sa šećerom.