KAKO NESANICA UTJEČE NA TIJELO Osim što potiče debljanje, otkriveno je što radi srcu i mozgu!

Organ koji najviše trpi posljedice loše kvalitete i manjka sna je srce. Istraživanje je pokazalo da, budući da za vrijeme spavanja dolazi do postupnog snižavanja, a potom do povećavanja krvnog tlaka, osobe koje pate od nesanice ili čestog buđenja tijekom noći obično imaju i neprirodno nagle promjene u visini krvnog tlaka, što povećava rizik za razvoj srčanih i krvožilnih bolesti te može dovesti i do razvoja hipertenzije.

Štoviše, istraživanja su pokazala da osobe koje spavaju manje od pet sati tijekom noći imaju 20 do 25 posto veći rizik za razvoj hipertenzije.

Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr

Kronični manjak sna i postojanje problema koji narušavaju kvalitetu sna (poput učestalog buđenja ili apneja) faktor su rizika i za debljanje. Naime, nedovoljna količina sna pospješuje lučenje hormona gladi, grelina, nauštrb hormona sitosti, leptina, a posljedica tog stanja je povećanje apetita te porast rizika za debljanje.

Povezanost kvalitete sna i tjelesne težine nedavno je potvrđena i istraživanjem koje je provedeno na Sveučilištu u Coloradu. Tijekom dva tjedna znanstvenici su analizirali ponašanje 16 dobrovoljnih ispitanika podijeljenih u dvije grupe: jednoj grupi nije bilo dopušteno da spava dulje od pet sati tijekom noći, dok su ispitanici u drugoj grupi mogli spavati do devet sati.

Ispitanici u obje grupe na raspolaganju su imali istu količinu hrane, no oni iz grupe koja je spavala manje konzumirali su u prosjeku šest posto više kalorija od onih koji su spavali devet sati. Očito je, dakle, da osobe koje manje spavaju imaju veću potrebu za hranom i veći rizik od debljanja. Još jedan organ koji trpi posljedice manjka sna je mozak, i to kako na razini pamćenja i kognitivnih funkcija, tako i na razini raspoloženja.

Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr

Naime, u REM fazi sna, fazi u kojoj se sanja, obavlja se svojevrsno "čišćenje" uma i defragmentacija: sređuju se podaci primljeni tijekom dana i slažu u "pretince" kako bi se napravilo mjesta za nova pamćenja i podatke.