Kolarić: Dokaz da je osoba drugi put dobila koronu dovodi u pitanje strategiju imuniteta krda

Ako postoji sumnja na reinfekciju koronavirusom, svakako bi pacijenta trebalo obraditi i dokazati je li riječ o ponovnoj infekciji.

Dokazi o mogućim reinfekcijama dovode u pitanje razvoja kolektivnog imuniteta, odnosno “imuniteta krda”, kao rješenja epidemije covida-19, rekao je epidemiolog Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije, komentirajući vjerojatni slučaj ponovnog zaražavanja pacijenta u Splitu.

Starija osoba

Podsjetimo, osoba starije životne dobi, korisnik Doma za starije u Vukovarskoj ulici, u travnju je zbog dijagnosticiranja covida-19 bio hospitaliziran u KBC-u Split. Pacijent se tada uspješno oporavio, a dva uzastopna PCR testa bila su mu negativna. No, kod pacijenta su se nedavno ponovno pojavili simptomi covida-19 i test je bio pozitivan. No, ovaj put, barem ne zasad, nije bilo potrebe za njegovom hospitalizacijom.

- Mnoge zarazne bolesti ne ostavljaju trajni imunitet te je reinfekcija uobičajena pojava, primjerice kod streptokokne upale grla, obične prehlade, gripe itd. Za druge, pak, bolesti znamo da ostavljaju dugotrajni i doživotni imunitet, primjerice virusni hepatitis B, žuta groznica, difterija i druge.

To se odnosi na osobe sa zdravim imunološkim sustavom. Osobe koje imaju bolesti imunološkog sustava mogu dobiti reinfekciju svake zarazne bolesti, odnosno njihov imunološki sustav gubi ‘pamćenje’ potrebno za obranu od jednom preboljele infekcije - pojasnio je Kolarić.

Šest slučajeva

Naš sugovornik ističe kako su dosad zabilježeni malobrojni slučajevi ponovne infekcije koronavirusom.

- Do sada je u znanstvenoj literaturi objavljeno samo šest slučajeva potvrđene reinfekcije koronavirusom SARS-CoV-2, po jedan u Hong Kongu, SAD-u, Belgiji, Ekvadoru i dva u Indiji, to kod u imunokompetentnih osoba. Reinfekcija je dokazana, ali danas se čini rijetkom pojavom. Kako se radi o novoj bolesti, tj.kratkom vremenu praćenja, ne možemo niti znati koliko će trajati imunost.

Primjerice, ne možemo znati kolika će biti stopa reinfekcije nakon godinu dana jer još nije prošlo godinu dana otkad su zabilježeni prvi slučajevi i hoće li moguća reinfekcija biti česta pojava - rekao je Kolarić. Kako o SARS-CoV-2 učimo “u hodu”, znanstvenici se uvelike oslanjaju na spoznaje o drugom koronavirusima, uključujući viruse prehlade, SARS-a (teški akutni respiratorni sindrom) i MERS-a.

Trajanje imunosti

- Reinfekcije s drugim koronavirusima mogu se dogoditi nakon tri mjeseca te i za novi koronavirus smatramo da imunost traje najmanje tri mjeseca. Kako bismo dokazali reinfekciju, moramo isključiti da se ne radi o trajanju prve epizode bolesti ili dugotrajno pozitivnom RT-PCR nalazu jer opisan je pozitivan nalaz i 104 dana nakon pojave simptoma.

Za dokaz reinfekcije koriste se metode sekvenciranja genoma virusa, što je dokaz da se genetski radi o različitim virusima, uzgajanje virusa u kulturi stanica, broj ciklusa RT-PCR testa itd. O tome koliko će reinfekcije biti česte, ovisit će i strategija imunizacije protiv novog koronavirusa, no još je prerano spekulirati o tomu - zaključio je Branko Kolarić.