Krećete na dugačko putovanje, možda ste u autobusu sa sjevera Hrvatske za Dubrovnik ili na prekooceanskom letu i ne da vam se piti stalno vodu jer ćete morati češće ustajati do toaleta. Tom odlukom, iako vjerojatno toga niste svjesni, pokrenuli ste probavne tegove na vašem dugoiščekivanom odmoru. Dehidrirani ste i vaše tijelo povlači tekućinu iz crijeva, a to dovodi do zatvora. Neće vam pomoći ni dugo sjedenje koje također može usporiti peristaltiku, rad glatkih mišića koji pokreću hranu kroz probavni sustav.
"Neki jednostavno u hektici putovanja zaborave na unos vode. Odstupanje od tipične rutine spavanja može biti još jedan krivac za neregularnu i poremećenu probavu. Promjena vremenske zone može utjecati na disbalans cirkadijalnog ritma ili unutarnjeg sata koji regulira san i probavu", rekao je abdominalni kirurg dr. med. Andrija Karačić, osnivač Centra za crijevni mikrobiom, koji dodaje kako promjena same okoline utječe na promjenu unutar crijevnog sustava, a posljedica nije samo zatvor nego može biti i rijetka stolica.
"Probava reagira ovisno o ‘informacijama‘ koje prima izvana: prehrani, česticama iz zraka, vodi. Ako te ‘informacije‘ uključuju neke toksine ili patogene bakterije, doći će do rijetke stolice, a ako zbog putovanja promijenite način prehrane i iz nje ne namaknete vlakna koja inače konzumirate, može doći i do zatvora. Crijeva su prvi organski sustav koji će reagirati na promjenu okoline i zbog toga puno ljudi iskusi promjene u stolici tijekom putovanja", pojasnio je doktor.
Putovanja i godišnji odmori često su popraćeni obrocima u restoranima i isprobavanjem nove hrane, no mnogi se ljudi žale na crijevne i želučane tegobe koje imaju gotovo svaki put na odmoru.
Treba brinuti o mikrobiomu
Kirurg objašnjava da će se ljudi pobrinuti za to da prije putovanja sve pripreme ne bi li ono prošlo dobro, ali zasigurno ne razmišljaju o svom crijevnom mikrobiomu odgovornom za probavu, koji se sastoji od trilijuna bakterije i drugih mikroorganizama.
"Crijevni mikrobiom nije još jedna stvar o kojoj morate brinuti prije putovanja. Naši mikroskopski podstanari nalaze se u gustom biofilmu koji pokriva sluznicu naših crijeva zbog čega će biti u neposrednom kontaktu sa svime s čim se suočite na putovanju. Sa svim jelima i pićima koje ćete kušati na putovanju, ali i sa svim potencijalno opasnim bakterijama koje ćete sresti", istaknuo je liječnik.
Svaka stvar koju osoba unosi u tijelo prvo dođe u kontakt s mikrobiomom koji se prostire na površini od oko 300 četvornih metara. Mikrobiom možemo zamisliti kao ekran našeg tijela, preko kojeg naše tijelo gleda što smo unijeli iz naše okoline. Ako je on čvrst, tada mu bakterije s kojima se susreće na putovanjima neće moći nauditi.
"Danas se smatra da smo onoliko otporni na infekcije crijevnim patogenima koliko je bogat i jak naš crijevni ekosustav. Prije se govorilo o otpornosti domaćina, a danas se koristi izraz kolonizacijska otpornost koja se definira kao sposobnost autohtonih crijevnih mikroorganizama da spriječe i ograniče kolonizaciju i rast patoloških bakterija. Ako imate osjećaj da vas nijedna crijevna viroza ne mimoiđe, vjerojatno vam se jednostavno mikrobiom ne može obraniti od patogena", rekao je dr. Karačić.
Mikrobiom se bori protiv bakterija
Dodao je kako se crijevni mikroorganizmi protiv bakterije bore direktno tako da luče tvari koje se bore protiv njih i indirektno tako što zdrava crijeva poboljšavaju i rad imunološkog sustava.
"Mnogo je primjera iz znanosti koji pokazuju kako nas naša crijevna mikrobna zajednica brani od crijevnih patogena na putovanju. Danas iz više istraživanja znamo da je raznolik crijevni mikrobiom ključan u prevenciji infekcija crijevnim patogenima", istaknuo je doktor.
Kako kaže je jedno takvo istraživanje pokazalo da je jedna od pet osoba oboljelih od norovirusa, koji se često nalazi na kruzerima, a uzrokuje proljev, imala promijenjen sastav crijevnog mikrobioma. Odnosno, imala je smanjenu raznolikost mikrobioma i povećan udio bakterije iz koljena Proteobacteria.
"Jedna zanimljiva studija iz Švedske istraživala je infekcije bakterijom Campylobacter na putovanju. Pokazalo se kako su putnici koji su se zarazili tom bakterijom na putovanju u zemljama u razvoju imali inicijalno nižu raznolikost crijevnog mikrobioma i smanjene udjele bakterija vrste Dorea i Coprococcus. Zaista se može reći da smo na putovanju otporni na crijevne infekcije onoliko koliko nam je otporan crijevni mikrobiom. Ako ste skloni razvoju probavnih tegoba na putovanju, vjerojatno vam mikrobiom nije u najboljem stanju. Probava vam je osjetljiva jer vam je mikrobiom slab", dodao je liječnik.
Kako zaštititi organizam
Mikrobiom se može ojačati prije samog putovanja ne bi li organizam štitio od bakterije u što većoj mjeri. Dr. Karačić savjetuje da se prije putovanja uzimaju probiotici i prebiotici ne bi li se organizam i crijevni sustav pripremio na promjene. U svakoj ljekarni već danas imamo formulacije probiotika koje su namijenjene upravo pripremi i očuvanju mikrobioma tijekom putovanja. Samo je potrebno magistri napomenuti kako nam je potreban "probiotik za putovanja". Preporuka je s unosom probiotika početi sedam do deset dana prije polaska na putovanje. Što je destinacija udaljenija i egzotičnija, to očekujemo veći šok za crijevni mikrobiom zbog čega je u tom slučaju priprema mikrobioma nužna.
Kako si pomoći
Ako ipak dođe do probavnih tegoba tijekom putovanja, postoje načini i namirnice koji ih mogu zaustaviti ili barem ublažiti.
"Kad proljev počne, potrebno je određeno vrijeme kako bi se on umirio. Ne postoje instant-rješenja koja će ‘isključiti‘ proljev. Proljev je prirodan proces kojim crijeva eliminiraju patogene. Ono što se preventivno može unositi su aktivni ugljen ili Coca-Cola poslije obroka ne bi li se smanjila mogućnost unosa klica u organizam. Ako dođe do proljeva, od hrane se preporučuju banana, riža, jabuka bez kore i tost, ukratko BRAT (apple-jabuka). Potrebno je nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite adekvatnom hidracijom. U slučaju zatvora, pak, preporučuje se povećati unos vlakana", napomenuo je dr. Karačić.
Naglasio je da svaka osoba dnevno u organizam treba unijeti najmanje 25 grama vlakana.
"Ako vlakna ne dobivate prehranom, možete u konzultaciji s obiteljskim liječnikom dobiti suplemente odnosno dodatke prehrani. Neki od njih, kao što je psilijum, mogu omekšati stolicu, ali ih morate piti s vodom ne bi li bili što efikasniji, odnosno djelotvorniji", zaključio je liječnik.