Kućna WC školjka testira urin i nalaz odmah šalje liječniku

Ani je jučer pregled urina automatski napravljen tijekom prvog jutarnjeg mokrenja uobičajeno svakih šest mjeseci i on je pokazao višak crvenih krvnih stanica ili jednostavnije - krvarenje. Podaci su iz zahodske školjke otišli direktno liječniku. Osim toga čeka da joj stignu nalazi analize kapljice krvi koju je sama uzela ručnim uređajem. Podaci su bežično stigli u KBC Zagreb.

O tome treba li Ana posjetiti i svog liječnika obavijest će dobiti e-mailom, a moguće recepte za lijekove s preporukom potrebnih doza bežično će se “katapultirati” na njezinu zdravstvenu karticu, ali tek nakon što se utvrdi jesu li njezini geni spremni za takvu vrstu liječenja i hoće li ono biti učinkovito.

Za 12 godina, 6. travnja 2022., to će biti rutina za sve Ane koje požive dovoljno dugo da bi mogle svjedočiti promjenama o kojima se danas još govori kao o znanstvenoj fantastici.

Da je ovaj Anin scenarij moguće ostvariti i prije 2022. govore zbivanja u medicini posljednjih nekoliko godina.

Za deset, a možda i manje godina, uz medicinu većina liječnika morat će biti i stručnjaci za kompjutorsku tehnologiju bez koje gotovo da neće moći izvoditi ni jedan kirurški zahvat ili dijagnostički test. Robotizirana kirurgija ulazi na velika vrata u operacijske dvorane pa će razni roboti poput već postojećeg “da vincija” vaditi žučne kamence ili raditi višestruke bypasse na srcu.

Danas teške invanzivne dijagnostičke metode poput kolonoskopije ili angiografije vjerojatno će zamijeniti vitrualna dijagnostika CT-om, MR-om ili nekim drugim novim uređajem. Genska karta postaje sve važnija kako u liječenju tako i u proizvodnji novih lijekova, pa bi se vrlo brzo moglo dogoditi da se čak i migrena liječi specifično kod svakog pacijenta. I “proizvodnja” organa mogla bi postati rutina.

Medicina krupnim koracima grabi u budućnost. Jedino ograničenje mogla bi biti etika.

DEKODiRANJE ORGANIZMA

Vaši geni odredit će vrstu lijeka

Ako je suditi po onome što medicina sve češće spominje u liječenju bolesti, nije daleko vrijeme kad će se doza i vrsta većine lijekova određivati ovisno o našim genima. Naime, dekodiranje gena ubrzalo je personalizirano liječenje.

Već sad je primjerice poznato da HER 2 pozitivni rak dojke valja liječiti različitim lijekovima nego primjerice hormonski ovisan rak. Biomarker koji pokaže da pacijent ima protein CYP2C9 u liječenju kardiovaskularnih bolesti ne bi smio uzimati varfarin, lijek za razrjeđivanje krvi, jer on kod njega može izazvati krvarenje. Isto je s još četrdesetak postojećih genskih testova koji će jasno pokazati opasnosti nekog lijeka za pojedine pacijente ili pak njihovu učinkovitost.

Budućnost u prevenciji

No, to će postati rutina tek kad se uređajima budu mjerile na tisuće elemenata iz krvi iz kojih će se izdvajati relevantni podaci za svakog pojedinca. Znanstvenici su uvjereni da je budućnost medicine u prevenciji bolesti, a liječenje bi trebalo biti samo izuzetak. Drugim riječima, genetsko ispitivanje pokazalo bi gdje je svaki pojedinac “tanak” i što je potrebno popravljati da do bolesti ne bi ni došlo. Primjerice, ako geni kažu da netko ima 40 posto šanse da dobije rak dojke prije 40., lijek će se uzimati već nakon 30. kako bi se spriječila “najavljena” mutacija u genu. Možda baš u tome leži i učinkovitiji antivirusni lijekovi, primjerice protiv HIV-a, uzročnika side.

Rutinska kontrola gena

Znanstvenici predviđaju da će se rutinska kontrola gena svakog od nas početi provoditi možda već za pet, ali za deset godina gotovo sigurno. Dakako, to podrazumijeva i primjerenu edukaciju liječnika, ali i drugih zdravstvenih djelatnika koji će se morati upoznavati sa složenim detaljima ljudskog biološkog sustava.

ENDOSKOPSKA KIRURGIJA

Operacija preko touch screena

Gotovo bez krvi kirurg dolazi do želuca, srca ili crijeva, ali i svih ostalih organa. Pri tome je udaljen od pacijenta nekoliko metara jer sjedi za “pultom” i prelaskom prsta preko velikog ekrana uvodi instrumente u pacijentovo tijelo. Tako “lemi”, umjesto da šiva, krvne žile, a na koži se vide samo rupice od nekoliko milimetara. Nakon operacije kirurg zadovoljno priopćava pacijentu da je zahvat uspješno izveden uz njegov minimalni fizički napor.

Precizna ruka robota

Ovakva će kirurška atmosfera nedvojbeno uskoro postati čista rutina, a za desetak godina onome što je danas dostupno tek u nekim granama kirurgije dodat će se i druge metode koje još nisu ni u mašti znanstvenika.

Dovoljan je pogled na kirurški robot “da vinci” koji suvereno vlada krvnim žilama srca pa da mašta postane neobuzdana. Ljudska ruka teško može uvijek biti tako precizna kao to čudo od elektronike koje kirurzi ponosno pokazuju. Kad je prije dvadesetak godina prvi put izvedena artroskopska operacija koljena kroz tri rupice, nakon koje se Ivica Kostelić vraća na skije samo mjesec dana kasnije, bilo je to ravno senzaciji.

Dnevne bolnice

U budućnosti se može očekivati da će upravo suradnja tehnike i liječnika rezultirati napretkom u endoskopskoj kirurgiji koja će omogućiti pacijentima da se nakon operacije vraćaju u uobičajeni ritam već nakon nekoliko dana.

Nedvojbeno, nova manje invanzivna kirurgija bitno će skratiti boravak pacijenata u bolnicama jer će se najveći broj zahvata obavljati u tzv. dnevnim bolnicama. Također će biti potrebno i manje krvi za zahvate, a to znači i manju mogućnost prijenosa nekih bolesti. Manje kriruške rane značit će i manju mogućnost sepse.

Kirurgija ne tako daleke budućnosti vjerojatno će za pacijente biti manje bolna, a za liječnike manje naporna.

VIRTUALNA DIJAGNOSTIKA

Turneja kroz svaki dio tijela

Nedavni sistematski pregled američkog predsjednika Obame otvorio je u SAD-u brojne polemike, i to o virtualnoj kolonoskopiji. Postavilo se, naime, pitanje ima li u takvim pregledima više štete od zračenja nego koristi od informacija koje se na taj način mogu dobiti. No, svi se slažu - nužno je pomaknuti dijagnostiku k manje invanzivnom putu do nalaza uz što manje moguće kolateralne štete. No, nedvojbeno je da će kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonanca, ali i još danas možda nepoznati uređaji, mijenjati dijagnostički dio medicine idućih desetak godina. Primjerice, prije nekoliko godina kapsula za dijagnostiku bolesti tankog crijeva, koju pacijent jednostavno proguta, napravila je pravu revoluciju.

Kapsula s kamerom

Dotad nedostupni dijelovi tankog crijeva vidjeli su se kao na dlanu jer kapsula 24 sata snima sve što se događa, a liječnik sliku gleda na kompjutoru i analizira moguće anomalije. Zasad je pokušaj da se slično napravi u dijagnostici bolesti debelog crijeva ostao bezuspješan, ali to ne znači da se ubrzo neki mudar elektroničar neće dosjetiti kako doskočiti zamkama.

Vjerojatno će virtualna kolonoskopija ubrzo ipak postati rutina ako proizvođači opreme uspiju smanjiti doze zračenja svojih uređaja.

Tajne mozga

I za neugodnu gastroskopiju čeka se zamjena u vidu virtualnog svijeta, a ne bi se žalile ni žene da se na sličan način obavljaju i ginekološki pregledi. Tajne mozga sve se više otkrivaju zahvaljujući MR uređajima koji već sada uspješno bilježe ne samo strukturne nego i funkcijske poruke. Možda jednog dana budemo svjedoci otkrića da tzv. prazni dijelovi mozga zapravo imaju zadatak, ali mi to nismo mogli znati bez novog uređaja.

MATIČNE STANICE - NOVI ORGANI

Organski rezervni dijelovi

Kad su stradali vatrogasci na Kornatu, javnost je bila detaljno informirana o mogućnostima uzgoja kože za transplantaciju. Mali komadić kože pacijenta pusti se da “raste” u optimalnim uvjetima i kroz određeno vrijeme naraste značajno veći i spreman je za presađivanje.

Moguća i umjetna krv

No, to je tek početak onoga što se može očekivati za koju godinu. Primjerice, već se uspješno “uzgajaju” male kosti u posebno kompjutorski napravljenim kalupima, a vjerojatno je pitanje vremena kad bi se mogle pojaviti “uzgojene” krvne žile. Jednostavniji organi uzgojeni uz pomoć matičnih stanica realna su očekivanja, kažu znanstvenici. Neka ispitivanja pokazala su da je možda moguće proizvesti i umjetnu krv, što bi smanjilo mogućnost prijenosa nekih bolesti.

Nedavno je opisan i slučaj jednoga britanskog dječaka kojem je transplantiran tuđi dušnik, ali je pri tome “obložen” njegovim matičnim stanicama, čime je bitno smanjena mogućnost odbacivanja tkiva. Funkcija dušnika potpuno se uspostavila. Znanstvenici su uvjereni da bi takve kombinirane transplantacije imale više uspjeha od onih koje se trenutačno izvode kao rutina.

Laboratorijska proizvodnja

U svakom slučaju, laboratorijska “proizvodnja” organa od vlastitog tkiva ili u kombinaciji s umjetnim materijalima i transplantacijom od donora sad se već ne čini da je moguća samo na filmu. Nove tehnologije i spoznaje znanstvenika ubrzavaju i taj dio medicine pa su ugodna iznenađenja moguća. Uostalom, tko je mislio da bi se moglo presaditi čak i lice, kao što je to nedavno učinjeno jednoj Francuskinji. No, u medicini je to tako - danas nemoguće, sutra rutina!