Legendarna srpska virologinja: ‘Koronavirus je mutant, čučao je negdje u prirodi i iskočio...‘

Čuvena srpska virologinja dr. Ana Gligić, koja je 1972. godine bila na čelu tima koji je izoliravši virus velikih boginja napravio veliki pothvat na svjetskoj razini, govorila je o koronavirusu u velikom intervjuu za portal HRT-a.

Osvrnula se na neke koji ne vjeruju u njegovo postojanje i rekla da taj virus, nažalost, nije izmišljen, a opasno je ponašati se nonšalantno prema njemu. - On je tu s nama i moramo se naviknuti na njega. Ponašamo se nonšalantno prema njemu jer nema visok letalitet (1-2%), ali zabrinjava njegov morbitet u ovakvim zdravstvenim sustavima koje imamo, rekla je Gligić.

Osvrnula se i na teorije o izvoru ove pandemije. Sigurna je da on nije potekao iz laboratorija, već je nastao u prirodi, preskokom barijere vrste.

- Iz prirodnog žarišta, preko još nekog intermedijalnog prenositelja prešao je na humanu populaciju. Tada se našao, za njega na neprirodnim stanicama pa je promijenio svoje osobine koje su nažalost veoma štetne za čovjeka. Da je nastao u laboratoriju, sigurno bi za ovih devet mjeseci, koliko COVID postoji, s današnjim tehnikama već netko potvrdio tu teoriju i osigurao si veliku znanstvenu slavu, smatra Gligić i dodaje da se koronavirus prenosi direktno kapljičnim putem, no još su dvije vrste kapljičnog prenošenja: preko predmeta na koje je zaražena osoba kašljala, ili aerogeno, kada se udahnu osušene kapljice. Naime, koronavorus ostaje živ satima izvan organizma.

- Onda se virus u vlažnoj sredini iz nosne u usnu šupljinu ili očiju aktivira i počinje reprodukciju suprotno našem dosadašnjem znanju o virusima koje sam proučavala.

Gligić kaže da teoretski postoji i mogućnost prijenosa preko zamrznute hrane, no za to još nema znanstvenih dokaza.

Na pitanje o tome je li Sars-CoV-2 mutirao, Gligić kaže:

- On sam po sebi je mutant. Čučao je negdje u prirodi, kohabitirao s ostalim članovima divljine, a onda iskočio iz tog strogo ustaljenog lanca i imamo to što imamo.

Kada je riječ o mogućnosti drugog vala, ova virologinja kaže da smo još uvijek u prvom valu i da se sada radi o varijacijama iste epidemije.

- Drugog vala neće biti sve dok ne zaustavimo ovu epidemiju, a onda ako se virus ponovno pojavi u epidemijskoj formi, to će biti drugi val. Što se tiče promjene jačine virusa u raznim godišnjim dobima - to ćemo tek vidjeti kako će se ponašati. Susret korone i influence može biti kompliciran osobito ako bi se dogodilo da istovremeno dođe, kod iste osobe, do infekcije s oba virusa. Za razlikovanje inficiranosti jednim, drugim ili istovremeno s oba virusa morali bi se raditi pouzdani serološki testovi za otkrivanje IgM I IgG antitijela i brze tehnike detektiranja virusa ili virusnih komponenti u bolesničkom materijalu, pojašnjava Ana Gligić.

Od cjepiva smo, smatra, još daleko.

- Čak i kada se odlučite za cjepivo određenog proizvođača i odlučite cijepiti milijun ljudi, to cjepivo mora proći našu rigoroznu kontrolu u smislu imunogenosti, netoksičnosti i neškodljivosti. Epidemiološke službe - krizni stožeri - donosit će odluke o prioritetima.

Smatra da ruski znanstvenici ne bi objavili uspjeh svojeg cjepiva da u njega nisu sigurni.

- Ja vjerujem u uspješnost cjepiva u borbi protiv virusa. Cijepljena sam četiri puta u roku dvije godine cjepivom protiv velikih boginja, tri puta kad sam radila dijagnozu tri lažna alarma da imamo boginje i četvrti put kad se 1972. pojavila najveća poslijeratna epidemija boginja u Europi. Evo me u 87. sam godini života. Cijepila bih se i ruskim cjepivom, ako to bude izbor države, kaže Gligić i dodaje da ne misli da takvo cjepivo daje doživotni imunitet, a zato se predviđa revakcinacija.

- Cilj cijepljenja jest zaustaviti infekciju i širenje virusa dok se možda ne napravi klasično atenuirano (oslabljeni virus) cjepivo koje bi dalo dugotrajni, a možda i doživotni imunitet jer se korone nećemo riješiti. Za takvo cjepivo trebaju godine rada.

Istaknula je da se koronavirusa zapravo nikada nećemo riješiti, ali moramo s njime naučiti živjeti.

Odgovorila je i na pitanja o tome kako se onda zaštititi od koronavirusa dok cjepivo ne bude dostupno, te treba li se cijepiti i protiv gripe.

- Trebamo slijediti upute kriznih stožera, koji primjenjuje sva svoja epidemiološka znanja, kao i uspješnost znanja drugih zemalja. Treba se cijepiti protiv gripe da bi se izbjegle moguće istovremene infekcije s oba virusa, što ne bi bilo dobro, kaže Gligić za portal HRT-a.

Kada je riječ o školama i fakultetima, Gligić se zalaže za to da oni budu otvoreni jer smatra da će obrazovanje na daljinu biti veći problem od korone.