Liječnik koji se bavi zdravim starenjem tvrdi kako se ‘pomladio‘ za čak 20 godina, odnosno da je preokrenuo svoju biološku dob i to samo zahvaljujući prehrani.
Dr. Michael Roizen, anesteziolog i voditelj odjela za dobrobit zaposlenika klinike Cleveland, ima 78 godina. No njegova je biološka dob - koja se računa na temelju rizika od umiranja ili razvoja kroničnih bolesti povezane sa starenjem - oko 57,6 godina, piše Business Insider.
Zanimljivo je da je Roizen iste principe za koje kaže da su ga održali mladim, implementirao i u klinici u kojoj radi te je svojim zaposlenicima osigurao financijske poticaje kako bi se mogli zdravije hraniti i općenito voditi zdraviji stil života.
U konačnici je taj program klinici Cleveland, koja ima 23 bolnice i 276 ambulanti diljem svijeta, uštedio oko 200 milijuna dolara godišnje na troškovima zdravstvene skrbi za 101.000 zaposlenih od 2008. godine.
Ovo su načela prehrane kojih Roizen slijedi.
Jedite mediteransku prehranu
Mediteranska prehrana prvenstveno se sastoji od cjelovitih namirnica poput voća i povrća, mahunarki, nemasnih proteina i mliječnih proizvoda, a crveno meso, prerađena hrana i alkohol konzumiraju se vrlo ograničeno. US News & World Report ovu vrstu prehrane već sedam godina zaredom proglašava najzdravijom, a istraživanja je povezuju s boljim zdravljem srca, gubitkom težine i sprječavanjem kognitivnog pada. Pastrva i losos su Roizenovi glavni izvori životinjskih proteina, koji sadrže vitamin D i omega-3 masne kiseline.
Pojedite najveći obrok za ručak
Roizenov najveći obrok u danu je ručak, a za večeru jede ‘vrlo malo‘ - obično samo salatu. Kaže da ne može dobro spavati nakon obilnog obroka i sljedeći dan se ne osjeća dobro.
Studija iz 2024. koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Alagoas u Brazilu otkrila je da unos većine dnevnih kalorija za ručak može pomoći u prevenciji i liječenju pretilosti, bez obzira na to kakva je kvaliteta prehrane. Znanstvenici smatraju da je obilan ručak u najboljem skladu s prirodnim ritmovima ljudskog organizma.
Ograničite unos kalorija pet dana u mjesecu
Roizen također već sedam godina prati dijetu za dugovječnost koju je razvio Valter Longo, profesor gerontologije i direktor Instituta za dugovječnost Sveučilišta Južne Kalifornije (USC). Dijeta uključuje ograničavanje unosa kalorija pet dana u mjesecu čime se oponašaju učinci posta.
Prvog dana tog petodnevnog posta unosi se 1100 kalorija, a zatim oko 700 od drugog do petog dana. Studija iz 2024. koju je proveo Longov tim s USC-a otkrila je da su sudionici na dijeti koja uključuje post, nakon tri mjeseca primjene dijete imali biološku dob u prosjeku nižu za dvije i pol godine.
David Clancy, koji proučava biologiju starenja na Sveučilištu Lancaster u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u studiju, rekao je: ‘Nije nerazumno misliti da, barem u dobi od 40 do 60 godina, ovaj režim dvaput godišnje može dodati tri do četiri godine zdravog života, možda i više, onima s višim indeksom tjelesne mase, krvnim tlakom, šećerom u krvi itd.‘ No dodao je da bi ljudi koji rade i kojima je potrebno više energije teško mogli slijediti takav oblik prehrane, ali zato bi se vikendom mogao ograničiti unos kalorija.
Jedite u periodu od osam sati
Roizen prakticira i povremeni post (intermittent fasting) te jede samo između 11 i 19 sati svaki dan.
Iako su podaci o utjecaju povremenog posta na dugovječnost mnogo manje uvjerljivi od podataka o postu s ograničenim unosom kalorija, Roizen kaže kako se uz tako tempiranu unos hrane osjeća jako dobro.
‘Do kraja tog 16-satnog perioda, osjećam se odlično i pun sam energije, a i spavam mnogo bolje‘, rekao je.
Ipak treba naglasiti da nema uvjerljivih dokaza o korisnosti povremenog posta, a neke studije čak sugeriraju da bi takav tip prehrane, za neke ljude, mogao biti i štetan.