"Zgrabi do 100 eura bonusa", "300, 200 besplatnih vrtnji", "Kladi se, zavrti, sudjeluj"… To su samo neke od reklama koje možemo vidjeti na sportskim kanalima kad padne zgoditak na nogometnoj utakmici ili prije njezina početka, kad sudac pokaže žuti ili crveni karton. Pozivi za hazardne igre prate i sastave momčadi. Po kladionicama se zovu nogometne lige, reklame kladionica vrište na dresovima hrvatskih prvoligaša, vrte se banneri na igralištima uz teren.
Klubovi engleske nogometne Premier lige kolektivno su odlučili kako od sezone 2026./27. više neće biti dopušteno na dresovima nositi reklame za kladionice. Trenutačno čak osam od 20 klubova iz najvišeg razreda engleskog nogometa na prsima svojih dresova ima reklamu za neku od kladioničarskih kuća.
Lucy Fraser, britanska državna tajnica za kulturu, medije i sport, u travnju ove godine povodom ove odluke pozdravila je najavu Premier lige izjavivši za Reuters: "Većina odraslih se kocka sigurno, ali moramo priznati da su nogometaši uzori koji imaju ogroman utjecaj na mlade ljude. Želimo raditi s institucijama poput Premier lige kako bismo napravili pravu stvar za mlade navijače". Britanska vlada izdala je i "bijelu knjigu" o kockanju i klađenju namijenjenu zaštiti igrača i onima koji su u opasnosti od ovisnosti od kockanja i klađenja.
A da ovisnosti o drogama, alkoholu i cigaretama nisu jedine koje pratimo i poznajemo, svjedoče i podaci kako je kockanje također jedna od ovisnosti, i to sve veća, a po nekim manifestacijama i problematičnija od ovisnosti o drogi ili alkoholu. Ovisnosti o kocki posebno su izloženi mladi zbog vremena koje provode na internetu, praćenja sportskih zbivanja i niza drugih rizičnih faktora.
Podaci iz istraživanja "Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske", koje se u koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) provodi svake četiri godine, pokazuju da je barem jednom u životu igre na sreću igralo 61% stanovnika, a u zadnjih godinu dana 33,2%.
Hrvatski učenici sve se više klade
Prema podacima istraživanja iz 2015., postotak ispitanika koji su radi igre i zabave ili želje za brzom zaradom završili u kategoriji onih koji zbog toga imaju problem kockanja uz gubitak kontrole bio je 2,2%, dok je u 2019. taj postotak smanjen na 1,4% ispitanika. Za 2,9% ispitanika rezultati iz 2015. pokazuju da imaju umjeren problem s kockanjem, a rezultati iz 2019. da se taj postotak povećao na 3,1% ispitanika. U populaciji mladih (u dobi od 15 do 34 godine) ukupno je 13% pod rizikom, a najviše koriste kladionice, zatim automate, casino, lutriju, bingo, online kockanje. Prema spolu, muškarci su u većem riziku, kao i oni u manjim i srednjim gradovima, a posebno zabrinjava činjenica kako svaka treća osoba poznaje nekoga tko je u problemu radi kockanja. Među onima kod kojih je utvrđeno problematično kockanje najčešće su to bile zaposlene osobe, zatim učenici/studenti i nezaposleni.
Nadalje, Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima (u nastavku ESPAD) provodi se svake četiri godine na učenicima od 15 i 16 godina, a u zadnjem krugu istraživanja (2019. godina) uključena su i pitanja o ponašajnim ovisnostima. Rezultati pokazuju kako najviše mladića kocka jednom mjesečno, zatim dva do četiri puta mjesečno, a 6% mladića kocka dva, tri puta tjedno.
U odnosu na prosjek EU, Hrvatski učenici se u nešto većoj mjeri klade i igraju lutrijske i kartaške igre, dok su po vremenu provedenom na automatima u razini prosjeka učenika EU. Također, u ukupnom broju onih koji su kockali u zadnjih 12 mjeseci čak je jedan učenik na njih deset u takvoj aktivnosti proveo dulje od dva sata u jednoj prilici jednom tjedno, svaki ili gotovo svaki dan. Nadalje, 9% učenika je u prilikama kockanja uvijek kockalo online.
Rezultati istraživanja koje je još 2016. godine sa suradnicima proveo prof. dr. sc. Neven Ricijaš s Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta "Kockanje mladih u Hrvatskoj - učestalost igranja i zastupljenost problematičnog kockanja", pokazuju kako je 72,9% srednjoškolaca barem jednom u životu kockalo/kladilo se. Najveći udio učenika ima iskustvo sportskog klađenja i igranja lutrijskih igara, a čak 12,9% srednjoškolaca zadovoljava kriterije za visoku razinu problema povezanih s kockanjem. Utvrđene su i značajne rodne razlike u učestalosti kockanja, kao i zastupljenosti štetnih psihosocijalnih problema povezanih s kockanjem u korist mladića, dok su efekti razlika kada je riječ o vrsti škole i razredu/dobi relativno niski.
U 2020. godini provedeno je i istraživanje "Mladi s problemima kockanja - koliko kockaju i kako vide industriju igara na sreću", a rezultati pokazuju da mladi koji prema Kanadskom upitniku kockanja adolescenata - GPSS imaju visoku razinu štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem (tzv. crveno svjetlo) sve igre igraju učestalije, a posebno visoko-rizične, koje uključuju sportsko klađenje i igre na automatima.
Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz programa poticanja novinarske izvrsnosti