MISTERIJ 35. PARALELE Znanstvenici otkrili zašto je smrtnost od korone u svim državama južnije od te točke dramatično niža nego na sjeveru

Tijekom pandemije koronavirusa pokazalo se da postoje velike razlike u smrtnosti i broju teško oboljelih među pojedinim zemljama. Govori se o različitim sojevima virusa, o zakašnjelim mjerama za sprečavanje širenja bolesti, ali čini se da nešto ovisi i o zemljopisnom položaju.

Naime, zemlje na južnom dijelu Zemljine polutke bilježe relativno malu smrtnost. Neki će reći da je razlog činjenica da se virus kasnije proširio na te zemlje, ali kako vrijeme prolazi, tako je argumentacija za tu teoriju sve “tanja”. Znanstvenici dr. Jonathan Rhodes i dr. Sreedhar Subramanian sa Sveučilišta u Liverpoolu upravo su objavili rad po kojem bi količina vitamina D u organizmu mogla imati značajan utjecaj na tijek bolesti i smrtnost.

Usporedba

U svom istraživanju služili su se usporedbom tijeka bolesti u Australiji i Velikoj Britaniji gdje je smrtnost u istom razdoblju bila značajno veća. U Australiji je primjerice do 10. ožujka bilo prijavljeno 100 slučajeva, a do 21. ožujka 1000 oboljelih. Sličan tijek širenja Covida-19 u desetak dana u ožujku imala je i Velika Britanija. No, kad se uspoređuje smrtnost priča je drukčija jer je do 3. travnja Australija imala dvoje umrlih na milijun stanovnika, a Velika Britanija 68.

To je potaknulo znanstvenike da “povuku crtu”, odnosno krenu uspoređivati smrtnost od koronavirusa na milijun stanovnika prema zemljopisnoj širini. Rezultat ih je na prvu iznenadio. Zemlje koje leže ispod 35. paralele, odnosno negdje od Cipra prema jugu, imaju nisku smrtnost u odnosu na one prema sjeveru.

Činjenica je da upravo oni koji žive sjeverno od 35. paralele imaju manje sunca tijekom godine, a to znači i nižu razinu vitamina D tijekom zime. Zaključak je znanstvenika da je moguće da je uloga vitamina D na tijek bolesti i njezin ishod veća nego što se dosad znalo.

Naravno, ima i onih koji se izdvajaju iz tog zaključka kao što su primjerice skandinavske zemlje, ali i tu ima “kvaka 22” jer baš u Skandinaviji zapravo nema nedostatka vitamina D. Skandinavci naveliko koriste dodatak vitamina D kojim rješavaju njegov nedostatak.

Možda je iznenađenje da baš Italija i Španjolska imaju relativno visoku prevalenciju nedostatka vitamina D. I ranija istraživanja pokazala su da se nedostatak vitamina D povezuje s visokim krvnim tlakom, dijabetesom ili pretilošću, a sve su to značajke povezane s povećanim rizikom od teškog oblika Covida-19 i povećanom smrtnošću.

Dokazi

Postoji mnogo dokaza koji govore da je vitamin D važan u reguliranju i suzbijanju upalnog citokinskog odgovora respiratornih stanica i makrofaga na različite patogene, uključujući respiratorne viruse.

Dokazi da vitamin D može zaštititi od infekcije skromni su, no važno je napomenuti da hipoteza nije da bi vitamin D zaštitio od infekcije SARS-CoV-2, već da bi mogao biti vrlo važan u sprečavanju citokinske oluje i kasnijeg akutnog respiratornog sindroma koji je najčešće uzrok smrtnosti.

Preporuke

“Švedsko ministarstvo zdravstva preporučuje da sve starije osobe trebaju uzimati 800 internacionalnih jedinica vitamina D dnevno jer to podiže imunološki sustav. Bilo bi zanimljivo da se u krvnim pretragama oboljelih od Covida-19 analiza i količina vitamina D”, kaže prof. dr. Nenad Bogdanović, neurogerijatar sa Sveučilišne klinike Karolinska, koji se niz godina bavi utjecajem vitamina D na imunološki sustav starijih osoba i zdravlje mozga vezano uz demencije.

U nedavnom znanstvenom radu objavio je i podatak da nedostatak vitamina D smanjuje koncentraciju, a smanjuje se i kora mozga. Naglašava da bi se za dostatnu količinu vitamina D svaki dan trebalo sunčati petnaestak minuta, a zimi kad se izgube rezerve treba ga uzimati kao dodatak.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Liverpoolu kažu da treba provesti hitno istraživanje kako bi se utvrdilo postoji li povezanost između vitamina D i težine bolesti Covida-19. Do tada, kažu, postojeći dokazi govore da bi ipak moglo biti zaštitnog učinka tog vitamina pa se preporučuje da populacija, osobito starija koja se čak i ljeti manje izlaže suncu, dnevno uzima 1000 jedinica vitamina D. Dapače, drže da bi vlade trebale izdati takve preporuke.