‘Naša nastojanja su da rak prostate postane kronična, a ne bolest koja odnosi živote‘

Rak prostate drugo je najčešće maligno oboljenje kod muškaraca u Hrvatskoj, a naša je zemlja među 10 članica EU s najvišom smrtnošću od ove bolesti. No kombinacijom što ranijeg otkrivanja bolesti i usvajanjem najnovijih trendova liječenja preživljavanje od raka prostate u Hrvatskoj moglo bi se približiti europskom prosjeku. Stoga su dva istraživanja znanstvenika Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković (IRB) pod vodstvom dr. Maje Sabol i dr. Đurđice Ugarković objavljena u prestižnim znanstvenim časopisima važan doprinos nastojanjima da rak prostate i kod nas postane kronična, a ne bolest koja odnosi živote.

U istraživanju objavljenom u časopisu Scientific Reports dr. Maja Sabol i njezini kolege opisali su novi signalni put koji se javlja kod metastatskog oblika raka prostate.

- Nas zanima koji su signalni putovi uključeni u nastanak rezistencije kod raka prostate: zašto pacijenti postanu otporni na terapiju antisteroidnim lijekovima te kako bi se ta rezistencija mogla zaobići. Naše istraživanje u Scientific Reportsu, u kojem je prva autorica dr. Diana Trnski, napravljeno je na staničnoj liniji raka prostate koja je postala otporna na terapiju. Istražujući kako su se određeni proteini promijenili, ustanovili smo da se u njima aktivirao dodatni prijenos signala koji u početnim stanicama tumora prostate nije aktivan, ali se aktivira kad stanice steknu neovisnost o spolnim hormonima - pojasnila je dr. Maja Sabol.

Naša sugovornica naglasila je da rizik od raka prostate raste sa starenjem.

- Najveći rizik za nastanak raka prostate je dob. No faktori rizika su i pušenje, alkohol, masna hrana i donekle genetička predispozicija te etnička pripadnost. Primjerice, afričke su zajednice češće pogođene. Također, neke obitelji imaju sklonost raku prostate, ali nisu definirani određeni geni koji su s tim povezani, za razliku od dojke i jajnika. Ipak, mali broj tumora prostate, njih tri do pet posto, dovodi do smrti - pojasnila je dr. Sabol.

Naglasila je da je istraživanje njezina tima sufinancirala kompanija dm Hrvatska.

- Kompanija dm Hrvatska donira nam za istraživanje prihode u sklopu akcije Movember, kojom se podiže svijest o važnosti muškog zdravlja i preventivnih pregleda. Tijekom proteklih šest godina godina dm nam je osigurao više od 340.000 kuna. Bez tog novca ovog rada ne bi bilo - rekla je dr. Maja Sabol.

Za razliku od studije objavljene u Scientific Reportsu, istraživanje koje su u časopisu Genes objavili znanstvenici pod vodstvom dr. Đurđice Ugarković moglo bi naći skoru primjenu. Naime, dr. Ugarković i njezini suradnici s IRB-a, Sven Ljubić, Antonio Sermek i Isidoro Feliciello, u suradnji s grupom prof. Ane Fröbe, predstojnice Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC-a Sestre milosrdnice, otkrili su novi krvni biljeg (biomarker) za metastatski rak prostate. Istraživanje je provedeno u okviru projekta Zaklade Adris pod nazivom "Alfa satelitska RNA: kandidat za dijagnostičko/prognostički krvni biomarker raka prostate".

- Klinički najprihvaćeniji biljeg za dijagnozu raka prostate je PSA (prostata-specifični antigen). Uvođenje testiranja razine PSA kod asimptomatskih muškaraca rezultiralo je ranijim otkrićem bolesti. PSA također omogućuje ranu detekciju latentnog raka prostate koji se često ne razvija u bolest, a povišen je i kod benignih stanja kao što su upale - rekla je dr. Ugarković, voditeljica Laboratorija za evolucijsku genetiku na IRB-u.

- No PSA ima neke nedostatke, a jedan od njih je da ne može razlučiti metastatske tipove tumora prostate. Kako bismo našli novi biljeg, koristili smo tzv. satelitske DNA, kojima se inače bavi naša grupa. Zna se da se satelitske DNA u stanicama tumora prostate prepisuju u satelitsku RNA i do 100 puta više nego u normalnim stanicama. Stoga izlaze izvan stanice u krv. Mi smo pretpostavili da bi i u stanicama krvi mogla biti povišena razina satelitske RNA. To se pokazalo točnim - pojasnila je dr. Ugarković.

Njezin tim je pomoću qPCR-a u krvi pacijenata oboljelih od raka prostate kvantificirao satelitsku RNA.

- Spoznali smo da se na taj način može pratiti napredovanje metastatskog oblika raka prostate. Tako smo dobili biljeg koji jako dobro nadopunjava PSA koji je dobar za ranu detekciju, dok je naš marker bolji za praćenje metastatskog oblika bolesti. Nadamo se da bi naše otkriće moglo naći primjenu jer je procedura jednostavna i relativno jeftina - zaključila je dr. Ugarković.