Naslage masnoća: Mršavi a debeli? I to je moguće!

ZAGREB - Može li se biti relativno mršav, a ipak imati naslage masnoća opasne za zdravlje? Da, tvrde stručnjaci i upozoravaju da osim indeksa tjelesne mase treba mjeriti i naslage masnoća oko struka ili vrata te oko nekih organa kao što su primjerice bubrezi ili jetra, odnosno ispod mišića. Potvrdilo je to i istraživanje američke Mayo klinike po kojem taj problem ima oko 23 posto muškaraca i 33 posto žena.

Nevidljiva opasnost

Na žalost, to ujedno znači i povećani rizik za bolesti srca i krvnih žila jer tzv. visceralno masno tkivo metabolizira jetra i pretvara ga u kolesterol. Zna li se da su povišene masnoće u krvi ujedno i put u aterosklerozu, onda je jasno zašto liječnici upozoravaju na “nevidljive” opasne masnoće. Dr. Jennifer Ashton kaže kako osobe mogu izgledati kao da imaju normalnu težinu, pa čak i biti mršave, a da ipak imaju problema s viškom masnoća. I uz normalnu težinu postotak masnoća može biti i veći od 30 posto, što je također opasnost kao da se ima višak kilograma.

Što je znak da je netko sklon tzv. viscelarnoj debljini? Prije svega to je obim struka kod žena veći od 80, a kod muškaraca 94 centimetra jer to govori da su masnoće na krivom mjestu i da bi mogle raditi problem i srcu i krvnim žilama. U posljednje vrijeme sve se češće govori i o naslagama masnoća na vratu što još prije nekoliko godina nije bio zdravstveni problem. Promjene u razmišljanju nastale su kad su liječnici spoznali da njihovi pacijenti, inače normalne težine, češće imaju infarkt ako imaju deblji vrat.

Masnoća na bedrima je OK

Stručnjaci su uvjereni da za problem viscelarne debljine ima rješenja. Prije svega valja se truditi da se što više masnog tkiva pretvori u mišićno, kaže prof. dr. Mirko Koršić, endokrinolog s KBC-a Zagreb. Dodaje da viscelarna masnoća povećava citokine, poznate uzročnike upala u organizmu, te naglašava da masno tkivo na bedrima i stražnjici ne predstavlja opasnost. Masnoća oko struka nerijetko je posljedica nepravilne prehrane, što nije isto što i prekomjerna količina hrane. Osobito je štetno jesti brzo, neredovito, kao i nerafinirane šećere.

Problemi s jajnicima

Masnoće koje se skupljaju oko struka luče citokine, poglavito TNF alfa, koji direktno utječu na bolesti raznih organa, a osobito krvnih žila poput ateroskleroze, dijabetesa i visokog krvog tlaka. Kod žena hormonski aktivno masno tkivo može pogoršati problem policističnih jajnika i rezultirati neredovitim ciklusima.

Vježbati, vježbati, vježbati

Stručnjaci ističu da se viscelarna debljina nerijetko nasljeđuje, te da su osobito ugrožene žene.

Naime, kad se zbog starenja naruši ravnoteža estrogena, progesterona i testosterona, a to najčešeće počinje u kasnim tridestima, naslage masnoća oko struka nisu rijetkost. Zbog toga, kažu stručnjaci trebalo bi jesti hranu koja ne potiče hormone i dakako vježbati.