POTPOMOGNUTA OPLODNJA

Neplodnost raste kod muškaraca, a debljina je sve češći uzrok kod oba spola

Ilustracija

 Ante Cizmic/Cropix/Cropix
Smatra da bi zbog sve veće neplodnosti u muškoj populaciji bilo dobro kada mladić napuni 18 godina da napravi spermiogram

U Hrvatskoj je oko 100 000 neplodnih osoba, a godišnje u postupak medicinski potpomognute oplodnje (MPO) ulazi manje od 10 000 parova, omjer neplodnih muškaraca i žena je podjednak, ali je sve veći porast muške neplodnosti, dok je debljina sve češći uzrok neplodnosti kod oba spola.

Jedan od glavnih razloga nesrazmjera broja osoba suočenih s neplodnosti i onih koje se liječe je slaba informiranost o mogućnostima liječenja i pravima pacijenata te društvena stigma povezana s neplodnosti, izneseno je u srijedu na Rodinoj konferenciji Zajedno za plodnost.

„Zahvaljujući MPO-u u Hrvatskoj je do sada rođeno oko 40 000 djece i to znači da je ove školske godine u svakom razredu barem po jedno dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom (IVF – In vitro fertilization)”, kaže Bojana Šantić iz udruge Roda.

Uzroci neplodnosti

„Više je uzroka neplodnosti, a jedan od češćih je pretilost. Hrvatska je nažalost prva u EU po broju osoba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilih”, rekla je Šantić.

„Osim debljine još jedan od alarmantno rastućih uzroka neplodnosti su okolišni faktori, odnosno endokrini disruptori (tvari koje uzrokuju poremećaje u sustavu žlijezda s unutarnjim izlučivanjem) iz raznih kemikalija, kozmetike, gotovo svega čime smo okruženi”, dodala je.

„Poodmakla dob žene je jedan od češćih uzroka neplodnosti. Nakon 35. plodnost pada, a osobito nakon 42. godine”, kaže Nina Gelo, voditeljica odjela za kliničku embriologiju KBC Zagreb.

Smatra da bi zbog sve veće neplodnosti u muškoj populaciji bilo dobro kada mladić napuni 18 godina da napravi spermiogram. „Ako je u podlozi neka bolest, možda tada još nije kasno za pohraniti sjeme ili tkivo testisa. Žene kao preventivu neplodnosti mogu provjeriti svoj hormonski status.”

O čemu ovisi uspjeh MPO-a

U Hrvatskoj postoji 17 centara za liječenje neplodnosti što je po broju stanovnika znatno više nego u drugim zemljama EU-a. Iz Roda kažu da je iz službenih izvješća Ministarstva zdravstva vidljivo da postotak uspješnosti MPO-a u Hrvatskoj varira ovisno o dijelu zemlje.

„Istina je da postoji navedena razlika, ali ona nije tako velika”, kaže Dinka Pavičić Baldani iz Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb.

„Sada su se obnovile bolnice u Osijeku, Rijeci, obnovljen je i Sv. Duh te KBC Sestara Milosrdnica. Uložena su velika sredstva i tek sada ćemo moći govoriti o toj temi. Kada je u pitanju uspješnost važno je napomenuti i da se parovi prijavljuju na liječenje tek nakon četiri godine pokušaja, što nikako nije pozitivno”, objasnila je.

Gelo ističe da je u posljednjih 10 godina kada je MPO u pitanju došlo do značajnog napretka. "Uvedena je kontrola kvalitete, sustavni nadzor, poboljšanje laboratorija i sada možemo reći da su naši laboratoriji na svjetskoj razini."

Komentirala je i razlike u uspješnosti MPO-a napomenuvši da radi u Petrovoj bolnici i može govoriti samo o njoj. "Ulagali smo u obrazovanje, slali naše stručnjake na edukacije, pratili trendove u nabavljanju opreme, a što je jako važno svjesni smo važnosti timskog rada. Ginekolozi i embriolozi moraju raditi timski da bi došli do rezultata."

Druge bolnice imaju svoj put, možda nemaju ni tolike resurse, ali svi zajedno idemo u dobrom smjeru, dodala je.

Gelo kaže da se majčinstvo ne bi trebalo odgađati jer ni jedna metoda ni jedan laboratorij ne može izbrisati godine.

"Moramo se odnositi prema plodnosti odgovornije i što se tiče životnog stila, upotreba lijekova, pušenje, alkohol, droga sve to utječe na plodnost", kaže. Dodaje da ljudi trebaju znati da MPO ne znači odmah IVF, nego da se ide često i s nekim manje invazivnim metodama.

"Treba micati stigmu sa samog postupka", zaključila je.

Važnost psihološke podrške tijekom IVF-a

Postupak IVF-a je zahtjevan fizički i psihički, a koliko je taj postupak težak pokazuju i rezultati za EU da polovica parova odustaje nakon prvog postupka, kaže Pavičić Baldani.

„Sada je trend da u svim centrima za MPO postoji stručni tim psihologa koji djeluje u sklopu same ustanove”, pojasnila je.

Iz Roda kažu da u Hrvatskoj centri za psihološku potporu još nisu profunkcionirali, ali pohvaljuju inicijativu.

Koliko je važna psihološka potpora ispričala je i Ana Majetić (38) koja je prije šest mjeseci rodila nakon što je prošla 20 postupaka IVF-a. „Oko mene ima puno žena koje su uz značajno manji broj IVF-a uspjele začeti i roditi, tako da je moja priča specifična”, rekla je.

Prije nego što je počela s IVF-om Majetić je imala dvije izvanmaternične trudnoće zbog zdravstvenih poteškoća koje je morala riješiti operativnim putem. Na postupke je išla u privatnu polikliniku, a dio troškova snosio je HZZO.

Kaže da su joj iskustva s medicinskim osobljem bila izuzetno pozitivna, ali da bi cijeli proces i ona i partner puno lakše podnijeli da su imali uključenu i psihološku pomoć.

Utjecaj zakona na MPO

Rezultati MPO-a usko su povezani i sa zakonima koje pojedine države propisuju. „Zakonom donesenim 2012. godine omogućena je donacija ženskih i muških spolnih stanica te zametaka u Hrvatskoj, ali se Zakon ne provodi u praksi”, kaže Šantić.

Pacijenti koje žele obaviti taj postupak šalju se u inozemstvo. Slanjem pacijenata u inozemstvo krše se i prava djece rođene iz tih postupaka.

„Po našem Zakonu taj postupak je neanoniman, što znači da dijete kada postane punoljetno ima pravo saznati informacije o svom biološkom identitetu. Međutim, do sada su se pacijenti slali u zemlje gdje je donacija anonimna. Tek nedavno su se pacijent počeli slati u zemlje koje imaju sličan zakonodavni okvir kao Hrvatska i to pozdravljamo”, rekla je Šantić.

Najavila je da će to biti sljedeća tema kojom će se Rode aktivno baviti.

Hrvatski zakon zabranjuje pristup MPO-u ženama bez partnera i osobama u istospolnim zajednicama što također utječe na broj rođene djece.

Piše: Kristina Gaćarić

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2024 01:03