NEUROZNANSTVENICI OTKRILI TAJNU DUGOVJEČNOSTI Nedvojbeno utvrdili da jedna određena fizička aktivnost usporava starenje. Ne samo tijela, već i mozga

Kako starimo, neki od nas razvijaju prilično negativan odnos s ogledalom jer ono počne pokazivati naše sijede vlasi, dijelove tijela koji vise i brojne bore na našem licu.

Međutim, taj se odnos može i popraviti jer su neuroznanstvenici napokon otkrili jednu vrlo ugodnu aktivnost koja nam može pomoći odgoditi starenje, piše Curious Magazine.

Prema studiji objavljenoj u časopisu 'Frontiers in Human Neuroscience', tjelesno aktivni ljudi mogu usporiti proces starenja svojeg mozga. Prema znanstvenicima, najučinkovitiji način da to postignete je ples.

Zašto je ples najbolja aktivnost?

Prema doktorici Kathrin Rehfield, voditeljici studije, tjelesna aktivnost ima efekt da uspori pa čak i spriječi propadanje mentalnih i tjelesnih sposobnosti koje dolazi s godinama.

U svojem su istraživanju pokazali da dvije tjelesne aktivnosti – ples i vježbe izdržljivosti – povećavaju onaj dio mozga koji je najskloniji propadanju. No, samo plesanje se pokazalo naročito korisnim kad je u pitanju održavanje ili čak popravljanje ravnoteže.

Znanstvenici su za istraživanje odabrali 52 volontera u dobi od 63 do 80 godina te ih podijelili u dvije grupe – jedna grupa se uključila u plesne radionice, a druga je bila sportska kontrolna grupa.

Plesna grupa je krenula na plesni tečaj sa stalnim promjenama koreografije koje su polaznici morali upamtiti. S druge strane, program sportske grupe uključivao je vježbe snage, izdržljivosti i fleksibilnosti.

Kod obje grupe je zamijećeno povećanje hipokampusa, područja mozga koje je najsklonije propadanju zbog starenja. Taj je dio mozga također zadužen za memoriju, ravnotežu i učenje.

No samo kod volontera u plesnoj grupi povećali su se i dijelovi lijeve strane hipokampusa te poseban dio desne strane zvan subikulum.

Studija je dokazala da je plesanje, pogotovo kad je praćeno promjenama koreografije, bolja aktivnost od nekih repetetativnih aktivnosti poput bicikliranja ili hodanja.

Doktorica Rehfield nadalje objašnjava da su volonterima u plesnoj skupini puštali različite žanrove glazbe, a plesne rutine su mijenjali svaka dva tjedna te izvodili različite pokrete rukama, formacije, korake, ritmove i brzine.

No što je s onima koji imaju 'dvije lijeve noge' i nemaju osjećaj za ritam?

Pokušajte se izgubiti u glazbi i ne misliti o tome da možda izgledate smiješno, kažu znanstvenici. Naime, glazba ima terapeutski učinak jer podiže razinu sreće.

'Vjerujem da svi u životu žele biti neovisni i zdravi što je dulje moguće. Tjelesna aktivnost je jedan od načina kako to postići jer ona smanjuje više rizičnih faktora odjednom. Mislim da je ples vrlo moćan alat koji omogućuje tijelu i duhu da dulje ostanu mladi', kaže doktorica Rehfield.