BUKA U MOM KREVETU

Noćne muke: Izluđivao sam ženu hrkanjem. U snu bih prestao disati na 15 sekundi, i to čak 15 puta u satu!

ZAGREB - Upišete li u Googleovu tražilicu riječ “hrkanje” (na engleskom), dobit ćete 4,810.000 rezultata. Više nego za, recimo, iznimno čestu prehladu (3,900.000) ili peludnu groznicu (1,700.000). Otiđite na bilo koji forum i naći ćete živu raspravu o hrkanju, i to svugdje gdje se govori o zdravlju, ali još više na forumima koji se bave bračnim nevoljama. O hrkanju se naveliko raspravlja jer je iznimno često, naporno, šteti vezama, miru u kući, bračnoj sreći i, dakako, zdravlju. Amerikanci su nedavno objavili istraživanje prema kojem svaki treći spavač proživljava noćne muke zbog partnerova hrkanja.

Statistike su različite, govore o 30 posto stalnih i 50 posto povremenih hrkača u svijetu, dva puta više muškaraca nego žena, a učestalost ovisi o dobnoj grupi.

Jednostavnog rješenja za hrkanje nema. U to su se uvjerili svi oni koji su potrošili novac na različita mehanička i elektronička pomagala, preparate, lijekove i flastere.

Opasno za zdravlje

- O hrkanju se najčešće govori u šali, kao o nečemu što je, recimo, estetski i socijalno neprihvatljivo - kaže doc. dr. sc. Boris Šimunjak, predstojnik ORL odjela u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici Sv. Duh - no, daleko je to od smiješnog.

On se hrkanjem bavi već petnaestak godina, pa tako prati i njegovu “evoluciju” od crnohumorne teme do statusa ozbiljnog zdravstvenog rizika, ponajviše zbog opstruktivne sleep apneje (OSA), poremećaja koji izaziva prestanak disanja u snu. Doc. Šimunjak kaže da je, srećom, sve više i liječnika i pacijenata koji su svjesni ozbiljnosti problema. Nekad su otorinci operirali 10 ljudi s OSA-om godišnje. Danas, 10 mjesečno.

Jedan od tih pacijenata je Mario Sokolović (38). Vozač autobusa iz Zagreba svoju je životnu družicu dugo mučio glasnim hrkanjem.

Glava ispod vode

- Izluđivao sam je, nije se mogla naspavati. Bili smo nabavili i neki sprej koji nije bio jeftin, probali razne druge stvari, ali nije pomoglo. Prošle godine sam bio na službenom putu, i kolega i ja smo spavali u istoj hotelskoj sobi. Ujutro mi je rekao: “Stari, nisam oka sklopio. Nije normalno kako hrčeš!” - priča Mario.

Napokon je odlučio otići svojoj liječnici koja se, na njegovo iznenađenje, nije ni nasmijala ni odmahnula rukom, kao što je očekivao, nego ga uputila u bolnicu u Vrapče, u Centar za poremećaje spavanja. Tamo su pretrage pokazale da hrkanje ne zagorčava samo život ljudima oko Marija, nego i njemu ugrožava zdravlje.

- Otkriveno je da imam opstruktivnu sleep apneju. Prestao bih disati po 15 puta u jednom satu na 15 sekundi i više - priča Mario.

- To je kao da vas netko svako malo gurne pod vodu i drži ispod površine. I tako cijelu noć - tumači doc. dr. Šimunjak.

Dijagnoza OSA-e objasnila je i zašto se Mario često budi s glavoboljom, ima povišen tlak, ponekad zakunja na poslu, a danju je često umoran.

Apneja je iznimno složen poremećaj koji muči između trećine i polovine onih koji hrču. Složeno je i njegovo liječenje. Budući da OSA često muči one s viškom kilograma, jedan od prvih koraka je pokušaj da se skine pokoji kilogram. Pacijentu se mogu prepisati i neki lijekovi, no kirurgija je najčešće rješenje za ovaj problem.

- OSA može biti blaga, srednja ili teška. Zamislite primjer nekoga tko tijekom jednog sata sna po 25 do 45 puta prestane disati na 15 sekundi ili više. Posljedica toga je da mozak ne dobiva dovoljno kisika. Štete su kumulativne, a s godinama apneja može dovesti do oštećenja kardiovaskularnog sustava, javljaju se aritmije, problemi s tlakom.

Spuštenost mekog nepca, povećane mandule, devijacije nosne pregrade, ali i oblik jezika i čeljusti, pa čak i debljina vrata pridonose hrkanju i povećavaju rizik od apneje. Zato je pristup liječenju OSA-e multidisciplinaran, a na ORL klinici na Sv. Duhu primjenjuju sve metode liječenja koje se trenutačno rade u svijetu.

- U lakšim slučajevima hrkanja i opstruktivne apneje rješava se zapreka za disanja kroz nos ili u ustima i ždrijelu. Najčešće primjenjivan kiruški zahvat je operacija na mekom nepcu kojoj je cilj njegovo učvršćivanje. To radimo klasičnom operacijom ili uz pomoć lasera ili radiofrekvencije - kaže doc. dr. Šimunjak.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE UTISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 12:02