NOVA DIJETA KOJA JE ZALUDILA CIJELI SVIJET Popularni prehrambeni trend podrazumijeva izbjegavanje jedne određene vrste hrane, a obroci se pripremaju..

Ako u tražilicu Instagrama ubacite pojam #cleaneating, dobit ćete više od 27 milijuna postova, recepata, stiliziranih fotografija jela, napitaka i salata, sve bazirano na zdravoj prehrani. Sam trend “clean eatinga”, što u prijevodu znači čista prehrana, zaludio je svijet još prošle godine, a trenutačno se, složni su prehrambeni stručnjaci, nalazi na svojem vrhuncu.

Mnoge slavne osobe, poput Gwyneth Paltrow ili Katy Perry, podržavaju ovu dijetu, a jedna od najvećih njegovih promotorica je i popularna svjetska food blogerica Deliciously Ella. Čak i BBC upravo snima dokumentarac o ovoj temi, a nosi intrigantno ime: “Clean Eating: The dirty truth”, odnosno u prijevodu “prljava istina o čistoj prehrani”.

Pokret clean eatinga na mala vrata stiže i kod nas, a što to točno znači pitali smo domaću nutricionisticu Karmen Matković Melki.

- Popularni prehrambeni trend podrazumijeva izbjegavanje industrijski prerađene hrane i pripremu obroka iz temelja, od osnovnih, cjelovitih i sezonskih namirnica, bez industrijskih dodataka ili brzih rješenja iz vrećice. Znači, bukvalno, ako vam se jede riba, nemojte kupovati smrznute riblje štapiće, već prošećite do ribarnice i kupite kilogram svježih srdela. Ako želite juhu od gljiva, ne posežite za instant-juhom u vrećici, odnosno kuhajte s namirnicama koje bi prepoznala i koje je koristila vaša baka - tumači Karmen Matković Melki.

Ostala hrana je prljava?

No, s vremenom je sjajna prvotna ideja ovog pokreta narušena različitim tumačenjima pa je ostalo nejasno koje grupe namirnica podrazumijeva ova dijeta: konzumiraju li se uz meso, voće i povrće i žitarice te mliječni proizvodi i ako da, jesu li to one s glutenom ili bez glutena? Znači li to da je sva ostala hrana “prljava” ako je samo ova čista? Koliko je clean eating sličan paleo prehrani? Zbog pomutnje koju je izazvalo različito tumačenje ove dijete i BBC će krajem mjeseca emitirati svoj dokumentarac u kojem ispituje koliko je ova dijeta zapravo znanstveno dokazana.

Činjenica jest da su atraktivno zapakirani i procesuirani proizvodi te popularni restorani brze prehrane postali naša svakodnevica kojom tržište stvara nove prehrambene navike, a sve to osim peglanjem kartica, plaćamo i našim zdravljem. Bilo da se radi o polugotovim smrznutim jelima, instant-juhama ili brzom zalogaju s nogu, današnji način prehrane daleko je od osnovnih nutricionističkih načela.

- Zbog svega toga clean eating jest pozitivan trend, koji poziva na povratak iskonskome, sprječava bolesti suvremenog društva, no ja bih pod definicijom te neke najčišće prehrane svrstala našu mediteransku prehranu. Njezina jednostavnost i nutritivna savršenost sve se više vraća u naše tanjure - kaže Karmen Matković Melki.

Da je clean eating dobar smjer, slaže se i Meri Bura, doktorica medicine i osnivačica holističkog centra Mulier.

- Načelno se slažem s postavkama: jesti zdrave masti, malo proteina, mnogo voća i povrća, izbjegavati plastiku, procesuirane namirnice, piti pročišćenu vodu, ne jesti brašno, šećer, nezdrava biljna ulja, tjesteninu, kruh, ne jesti prženo, jesti sezonsku hranu i zdrava ulja, osvijestiti da su obroci dio socijalnog druženja s prijateljima. Naglasila bih da složeni ugljikohidrati nisu potrebni u svakom obroku, a od mliječnih proizvoda preporučujem isključivo kozje i ovčje mliječne proizvode. No, nisu izmislili toplu vodu, u mojoj se obitelji oduvijek tako jede - objašnjava Meri Bura.

Sociološki trend

Trend je rođen u dobroj namjeri, stvoren s ciljem da reduciramo junk food i povećamo unos neprocesuirane hrane. No, nutricionist Nenad Bratković upozorava da je to ipak samo trend, a ne znanstveno utemeljeni prehrambeni pravac.

- Clean eating nema znanstvene i stručne postulate i zbog toga je doživio mnoge svoje promjene i deformacije. Dakle, kvazistručnjaci postavljaju pravila koje ljudi masovno slijede, a to negativno utječe na njihovo zdravlje. Koliko sam upućen, ovaj je trend dosta popularan među weekend warriorsima i fitness entuzijastima koji prehranom žele smršavjeti ili transformirati svoje tijelo, povećati mišićnu masu. Osobno sam pobornik novih spoznaja, ali uvijek s dozom opreza. Hrana utječe na psihološko zdravlje ljudi pa se nerijetko događa da ljudi dolaze k nama ili liječnicima i zbog različitih konfuznih poruka traže pomoć jer više ni sami ne znaju kako bi se hranili. Svi ti novi koncepti poput palea ili clean eatinga nisu znanstveno utemeljeni, što ne znači da nisu korisni, ali pitanje je kakvog traga ostavljaju na ljudskom organizmu ako su temelj prehrane dulje vrijeme - naglašava Bratković.