Nova bolest Covid-19 već tjednima zaokuplja našu pozornost. Kao i kod svake nove bolesti, puno je nepoznanica, ali i glasina, mitova te znanstveno neutemeljenih tvrdnji. Ovdje se osvrćemo na neke od najčešćih mitova oko Covida-19, bolesti koju uzrokuje koronavirus SARS-CoV-2
1. Covid-19 je samo blaga gripa
Mnogi ljudi koji se zaraze koronavirusom neće osjetiti ništa gore od simptoma sezonske gripe, ali cjelokupni profil Covida-19, uključujući stopu smrtnosti, izgleda ozbiljnije. Dosad je Covid-19 bio mnogo smrtonosniji od sezonske gripe od koje je stopa smrtnosti oko 0,1 posto. Usporedbe radi, stopa smrtnosti od Covida-19, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), iznosi 3,4 posto, 20 puta više. No pravi podatak o stopi smrtnosti od koronavirusa imat ćemo za oko godinu dana. Činjenica je da stopa smrtnosti varira ovisno o različitim čimbenicima, uključujući zemlju ili regiju te dob bolesnika. Primjerice, trenutačna stopa smrtnosti u Italiji kreće se oko osam posto, a najviše umiru osobe u dobi između 80 i 89 godina. Nadalje, za sezonsku gripu imamo cjepiva i lijekove koji olakšavaju njezine simptome. U tijeku je razvoj cjepiva protiv Covida-19, no ono bi moglo biti dostupno za oko 12 do 18 mjeseci.
2. Bolest je opasna samo za starije ljude
Većina ljudi mlađih od 60 godina koji nemaju zdravstvenih problema neće razviti teške simptome. No i kod njih postoji opasnost da dođe do ozbiljnih respiratornih simptoma, težih od sezonske gripe. Postoje i druge rizične skupine - zdravstveni radnici su, primjerice, ranjiviji jer je vjerojatnije da će biti izloženiji virusu. Dakle, mladi u prosjeku jesu manje ugroženi od Covida-19, ali to ne znači da se mogu opustiti. Štoviše, postupci koje poduzimaju mladi i zdravi ljudi, uključujući prijavljivanje simptoma zaraze epidemiolozima te poštivanje mjera samoizolacije, imat će odlučujuću ulogu u zaštiti najugroženijih skupina u društvu te u usporavanju stope širenja bolesti (flatten the curve).
3. Ako imate koronavirus, ‘znat ćete’
Nije istina. Covid-19 izaziva širok spektar simptoma, od kojih se mnogi pojavljuju i kod drugih respiratornih bolesti poput gripe i prehlade. Uobičajeni simptomi uključuju vrućicu, suhi kašalj i otežano disanje, a rjeđi simptomi uključuju vrtoglavicu, mučninu, povraćanje i curenje iz nosa. U teškim slučajevima bolest može prerasti u ozbiljnu upalu pluća, ali prvih dana infekcije zaraženi ljudi u principu nemaju nikakve simptome. Studija ukazuje da bi više od dvije trećine infekcija Covidom-19 mogli proširiti ljudi čija zaraza koronavirusom nije detektirana. Studija se zasniva na podacima iz Wuhana prije njegova pretvaranja u višemilijunsku karantenu. Tamo su eksploziju slučajeva uvelike pokrenuli pojedinci s blagim, ograničenim ili nikakvim simptomima, koji su ostali ispod radara.
4. Djeca se ne mogu zaraziti
Djeca se definitivno mogu zaraziti Covidom-19, iako početna izvješća sugeriraju mnogo manji broj slučajeva u djece u usporedbi s odraslima. Na primjer, kinesko istraživanje iz pokrajine Hubei, objavljeno u veljači, otkrilo je da je u više od 44.000 slučajeva Covida-19 oko 2,2 posto uključilo djecu mlađu od 19 godina. U Italiji su do 13. ožujka zabilježena 43 slučaja u skupini mlađih od devet godina i 85 kod mlađih od 19 godina. Vodeći znanstveni časopis Nature prenio je početkom ožujka analizu, utemeljenu na podacima iz Shenzhena u Kini, koja pokazuje kako je podjednako vjerojatno da će se djeca zaraziti novim koronavirusom kao i odrasli. No, za djecu je vrlo vjerojatno da u slučaju zaraze neće razviti teške simptome.
5. Kućni ljubimci prenose SARS-Cov-2
Vjerojatno ne ljudima. Kod jednog psa u Hong Kongu zabilježena je “infekcija niske razine”, a zarazio se od svog vlasnika kojemu je potvrđen Covid-19. No taj pas, koji je uginuo prije nekoliko dana, nije uginuo od Covida, nego je imao 17 godina, a prethodno je bio 14 dana u karanteni što je za njega bio stres jer je bio odvojen od vlasnice. To znači da psi mogu biti ranjivi te pokupiti koronavirus od ljudi. No zaraženi pas se nije razbolio niti je pokazao simptome bolesti. Zasad ne postoji niti jedan dokaz koji bi mogao sugerirati da bi pas mogao zaraziti ljude. Nekoliko pasa i mačaka testirano je na sličan koronavirus tijekom epidemije SARS-a 2003. godine.
- Prethodno iskustvo sa SARS-om sugerira da se mačke i psi neće razboljeti ili prenijeti virus na ljude. Ono što je važno, nema dokaza o prenošenju virusa s kućnih ljubimaca poput pasa i mačaka na ljude - rekla je za Live Science Vanessa Barrs, stručnjakinja za zdravlje životinja sa City University u Hong Kongu. Ipak, kao mjeru opreza u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene.
6. Maska za lice ne štiti od zaraze koronavirusom
Maska za lice zasigurno nije čelična brana jer virusi mogu ući u organizam i kroz oči, a sitni aerosoli mogu prodrijeti u maske. Međutim, maske su učinkovite u hvatanju kapljica, što je glavni put prenošenja koronavirusa. Ako je vjerojatno da ste u bliskom kontaktu s nekim zaraženim, maska smanjuje mogućnost prenošenja bolesti. Ako pokazujete simptome ili su vam dijagnosticirani, nošenje maske može zaštititi druge ljude. Maske su ključne za zdravstvene i socijalne radnike koji se brinu o pacijentima, a preporučuju se i članovima obitelji koji trebaju skrbiti o nekome tko je bolestan - u idealnom slučaju i pacijent i njegovatelj trebaju imati masku. Maske će vjerojatno malo značiti ako samo šećete ulicom u kojoj nije gužva, tako da nema potrebe za stvaranjem velikih zaliha.
7. Širenje koronavirusa usporit će se dolaskom proljeća na sjevernu Zemljinu hemisferu
Uobičajeno je da se respiratorni virusi poput gripe i prehlade efikasno prenose u zimskim mjesecima kad ljudi puno vremena provode u zatvorenim i napučenim prostorima gdje je zrak suh. I naš je imunološki sustav u prosjeku slabiji zimi, vjerojatno zbog manje Sunčeve svjetlosti i niže razine vitamina D. “Stari virusi, koji su u populaciji dugo vremena, djeluju na tanjoj margini: većina je ljudi imuna i moraju raditi na prenošenju među rijetkima koji nisu imuni”, rekao je za Guardian Marc Lipsitch, epidemiolog s Harvarda. No novi virusi, poput SARS-CoV-2, ne moraju nužno čekati zimu da bi im pomogla u širenju. Kako je svjetska populacija imunološki naivna na novi koronavirus, odnosno ljudi nemaju imunitet na njega, taj mikroorganizam s lakoćom može prelaziti s domaćina na domaćina. Lipsitch smatra da u borbi s novim koronavirusom mnogo više pomažu javnozdravstvene mjere nego iščekivanje toplog vremena.
8. Vitamin C je djelotvoran protiv Covida-19
Istraživači još nisu pronašli nikakve dokaze da dodaci vitamina C mogu učiniti ljude imunijima na zarazu. Većini ljudi uzimanje dodatnog vitamina C uopće ne pomaže da ne dobiju običnu prehladu, iako to može skratiti trajanje. Ipak, vitamin C igra ključnu ulogu u ljudskom tijelu i podržava normalnu imunološku funkciju. Stoga bi trebao biti uključen u vašu dnevnu prehranu ako želite održavati zdrav imunološki sustav. Megadoziranje suplementima vjerojatno neće smanjiti rizik od zaraze, a u najboljem slučaju može vam dati “skromnu” prednost u odnosu na virus ako se zarazite. Nema dokaza da drugi dodaci za jačanje imuniteta - poput cinka, zelenog čaja i ehinaceje - pomažu u sprečavanju Covida-19.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....