TAJNA DUGOG ŽIVOTA

Pilula dugovječnosti stiže za dvije godine?

U posljednjih 160 godina životni se vijek svake godine produljivao za tri mjeseca. Jesmo li na pragu dugovječnosti?

ZAGREB - Živjela je dugo i sretno čak 122 godine, pet mjeseci i 14 dana. Riječ je o Francuskinji Jeanne Calment koja je umrla 1998. godine i rekorderka je u dugovječnosti. Kažu da je uspjela zahvaljujući prije svega svojim genima, maslinovu ulju i sposobnosti da uvijek bude nasmiješena. Mi s prosječnim genima možemo se samo nadati da će znanost u skoroj budućnosti pokušati “popraviti” ono što nam je podarila priroda i tako, ako ne produljiti, a onda život učiniti kvalitetnijim.

Ispune li se očekivanja znanstvenika vezana uz istraživanja novih molekula, koja su u tijeku, za dvije godine mogli bismo imati obećavajuće lijekove koji će pomoći da ljudi žive dulje i kvalitetnije, a neki čak i do stote. No, dok se to ne dogodi, i dalje ćemo trošiti milijarde na razne čudotvorne lijekove kojima se “mršavi i obnavlja iznutra”, na vitamine i pripravke za koje se tvrdi da su put u dug život, na kreme “koje za osam dana izglađuju bore”...

Liječenje Alzheimera

Vječna čežnja za eliksirom mladosti nikad neće prestati. Za mnoge nada leži u čarobnoj piluli koja nikako da se iznjedri iz laboratorija i vjerojatno će to ostati tek puste želje, ali lijekovi za “popravak” lošijih gena već su bliže realnosti.

Naime, nije da se baš ništa ne radi i ne pomiče. Lijekovi na kojima posljednjih godina rade farmaceutske tvrtke diljem svijeta trebali bi pomoći u liječenju raka, Alzheimera, dijabetesa ili bolesti srca. Kada bi se u tome uspjelo, njihova bi prava uloga zapravo bilo sprečavanje preranog umiranja i brzog starenja. No, farmaceutske ih tvrtke ne bi mogle registrirati kao “lijek protiv starenja”, pa to čine tako da budu namijenjeni liječenju ili sprečavanju pojedinih bolesti ne bi li tako utjecali na zdravlje, a to u konačnici znači i na duljinu života, kažu znanstvenici. Novi se lijekovi, naime, temelje na otkriću bioloških putova koji utječu na metabolizam, staničnu smrt, upale i razinu kolesterola, odnosno na promjene naših genetskih odrednica.

Anti-ageing protein

Onoga trenutka kad znanstvenicima pođe za rukom uplitanje u majku prirodu, pomaknut će se i granice životnog vijeka. Primjerice, utvrđeno je da mutacije na desetak gena kod miševa mogu dvostruko povećati njihov životni vijek pa stručnjaci vjeruju da istim putem treba raditi promjene i na ljudskim genima uz pomoć novih lijekova.

Znanstvenici su otkrili da je protein sirtuins prisutniji kod stogodišnjaka nego u općoj populaciji, što znači da ima značajan utjecaj na njihovu dugovječnost. Budući da je taj protein odgovoran za to izgledamo li mlađe ili starije od svoje stvarne dobi, nerijetko se naziva anti-ageing proteinom. To je potaknulo i farmaceutsku tvrtku GSK da krene u otkrivanje tajni tog proteina i njegove povezanosti s mogućim utjecajem na dijabetes 2 i tumore.

Druge varijante gena povezane su s proizvodnjom hormona rasta i inzulinu sličnog faktora rasta (IGF), pa utječu na razinu metabolizma koji je viši kod onih koji umiru ranije. Stručnjaci su uvjereni da bi usporavanjem metabolizma usporili starenje, i to tako da blokiraju receptore hormona rasta i IGF-a. Zbog toga mala tvrtka Proteostasis iz Massachusettsa istražuje potencijal IGF-a u mogućim lijekovima protiv starenja. Stručnjaci vjeruju da bi se starenje moglo usporiti inhibiranjem enzima CETP koji utječe na razinu “dobrog” kolesterola koji štiti srce od bolesti.





Umiru naglo bez bolesti

Na lijeku koji bi imao upravo tu funkciju rade dvije tvrtke - Merck i Roche. Obećavajuća su i ispitivanja lijekova koji bi spriječili enzime telomeraze da skraćuju telomere u stanicama jer bi se tako produljio njihov životni vijek, što znači i život ukupno.

- Farmaceutske tvrtke trenutačno razvijaju više lijekova kojima bi se produljio život, odnosno spriječile pojedine bolesti i povećala kvaliteta života u starijoj dobi - rekao je profesor Nir Barzilai s njujorškog koledža Albert Einstein na ovotjednoj raspravi koju je organizirao londonski Royal Society na temu znanost i starenje. Smatra da je realno očekivati da će prvi lijekovi koji će “intervenirati” u naše gene i omogućiti dugovječnost krenuti u ispitivanje već za dvije godine. Da je s “dobrim “genima moguće živjeti dulje i kvalitetnije, potvrđuju primjeri stogodišnjaka koji voze bicikl, nemaju Alzheimerovu bolest i probleme sa srcem. Uglavnom umiru naglo, a da prije toga nisu imali nikakvih teških bolesti. - Troškovi liječenja stogodišnjaka u posljednje dvije godine života čine samo trećinu iznosa koji su u posljednjim godinama života potrošili ljudi koji su umrli u dobi od 70 do 80 godina - istaknuo je Barzilai. Da nade u povećanje životnog vijeka ima, pokazuje podatak da je tijekom prošlog stoljeća u bogatijim državama on povećan za čak 30 godina. Riječju, tijekom posljednjih 160 godina životni se vijek svake godine produljivao prosječno za tri mjeseca, pa znanstvenici ne dvoje da će vrlo brzo u nekim zemljama životni vijek biti oko 90 godina. Neki znanstvenici čak vjeruju da je već rođen čovjek koji će živjeti 150 godina.





6 pravila koji mogu usporiti starenje

1. Jedite umjereno

Najveći neprijatelj zdravlja i dugovječnosti je debljina. Osim djelovanja na srce, može povećati opasnost od raka. Prehrana mora biti bogata voćem i povrćem, s malo zasićenih masti i umjerenom količinom kalorija.

2. Redovito vježbajte

Oko 30 minuta redovitog vježbanja tri puta tjedno, hodanja ili plivanja, može dodati pokoju godinu kvalitetnog života.

3. Budite društveni

Osjećaj za zajednicu kojoj pripadamo može biti ključan za dug i sretan život. Istraživanja pokazuju da ljudi koji imaju obitelj, prijatelje, partnere i kućne ljubimce žive dulje. Mnogima će pomoći i vjera.

4. Mozak mora biti aktivan

Igranje šaha i igara koje potiču naprezanje mozga te ispunjavanje križaljki dobra su obrana od demencije. Konzumacija alkohola trebala bi biti umjerena.

5. Idite na redovite preglede

Redoviti pregledi, primjerice za rak vrata maternice, dojke, debelog crijeva i prostate te provjera tlaka i kolesterola, pridonose sprečavanju teških bolesti.

6. Uživajte u životu

Dobri međuljudski odnosi ključ su dugovječnosti. Brak muškarcima dodaje sedam, a ženama dvije godine života. Pomaže i uspjeh pa tako glumci oskarovci žive dulje od ostalih poznatih glumaca.





Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 18:41