Lani je u Hrvatskoj učinjeno 7712 pobačaja prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljenima u Nacionalnom javnozdravstvenom informacijskom sustavu (NAJS).
Zanimljivo je da čak 1966 pobačaja nije uneseno u Bazu podatka o pobačajima, po kojoj je bilo 5746 prekinutih trudnoća ili 6,6 posto više nego li 2020. godine (5390).
Najviše prekida trudnoća bilo je zbog ‘abnormalnosti ploda‘ (39,5 posto), a slijede legalno inducirani pobačaji na zahtjev (34,6 posto). Spontanih pobačaja bilo je 17,1 posto u odnosu na broj prijavljenih prekida trudnoća. Prema podacima iz Baze podatka o pobačajima, 79,3 posto učinjeno je tijekom prvih deset tjedana trudnoće, a za 4,4 posto nema tog podatka. 37,1 posto pobačaja imale su žene koje nemaju ni jedno dijete.
Podaci govore da je lani učinjen 2671 pobačaj na zahtjev. Prosječna stopa namjernih pobačaja lani je bila veća. Na 100.000 žena učinjena su 333 namjerna prekida trudnoće, a 2020. ih je bilo 305.
Prema dobi, najviše je pobačaja bilo kod žena u dobi od 30 do 39 godina (44,8 posto), a potom 38,9 posto u dobi od 20 do 29 godina. Lani je bilo i 44 pobačaja na zahtjev maloljetnica, što je 1,6 posto u odnosu na ukupni broj pobačaja.
Među legalno induciranim pobačajima, najviše je bilo žena bez djece, i to 30 posto. Dvoje djece imalo je 27,3 posto žena koje su imale legalno inducirani pobačaj, jedno dijete njih 18,7, troje djece njih 11, a s većim brojem djece njih 7,4 posto.
Podaci također govore da je većina legalno induciranih pobačaja, njih 80 posto, bilo na zahtjev žene. Zbog ugroženog zdravlja majke napravljeno je 7,3 posto, a 3,1 posto zbog utvrđene malformacije ploda.
Zanimljivo je da je od 1774 legalno prijavljenih pobačaja na zahtjeve žene u čak 1495 slučaja nisu korištena kontracepcijska sredstva. Također, od 2218 pobačaja na zahtjev, u 36,5 posto slučajeva, bračni je status žene bio nepoznat, a za 32,2 posto žena potvrđeno je da su bile u braku. U prvih 10 tjedana trudnoće učinjeno je 88 posto pobačaja.
Kad se analizira situacija u županijama, onda je razvidno da je lani najviše pobačaja u odnosu na broj žena u generativnoj dobi učinjeno u Karlovačkoj i Međimurskoj županiji, a najmanje u Splitsko-dalmatinskoj i Brodsko-posavskoj županiji.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i Eurostatu, Hrvatska ima nižu stopu legalno induciranih pobačaja na 1000 živorođene djece, nego li njoj susjedne zemlje, ali i od prosjeka EU-a. Trendovi smanjenja uočavaju se i u većini europskih zemalja.
Usporedba broja pobačaja u Hrvatskoj od 2006., kad je bilo gotovo 10.000 godišnje, pale su u zadnjih pet godina na oko 7500.
Najveći pad pobačaja u Hrvatskoj zabilježen je 2016. i 2017. godine, a potom su se na godišnjoj razini brojke stabilizirale.
Pokazuju to i postoci koji su s 11 pali na 7,3 posto induciranih pobačaja na 100 poroda.
Podaci govore da je lani najviše pobačaja učinjeno u KBC-u Rijeka, potom 661 u KBC-u Zagreb, 614 u KB-u Merkur, 538 u KBC-u Split, a 480 u OB Pula.
Stručnjaci pak ističu da bi broj pobačaja na zahtjev mogao biti i manji kad bi se, u slučaju da se ne želi trudnoća, češće koristila kontracepcija. Potvrđuje to i podatak o tome da dvije trećine žena koje su imale prekid trudnoće na zahtjev nije koristilo kontracepciju.