PRAVA ISTINA O RAKU U Hrvatskoj i dalje dominiraju karcinomi čiji su uzrok loše navike

Dva od tri slučaja raka uzrokuju greške tijekom dijeljenja stanica što znači da je 65 posto zloćudnih bolesti posljedica “loše sreće”, odnosno mutacija DNK, dok je nezdravi način života odgovoran za 30 do 40 posto tumora, tvrde nakon najnovijeg istraživanja znanstvenici s američkog sveučilišta Johns Hopkins.

Primjerice, dođe li do greške na stanicama teško ćemo se obraniti od tumora mozga, glave i vrata ili jajnika dok će zbog nezdravog stila života poput pušenja ili konzumiranja loše hrane ceh platiti grlo, pluća i debelo crijevo.

Znanstvenici s Hopkinsa u svom su istraživanju nastojali prvi put kvantificirati vrste raka koje se teško mogu izbjeći. Naime, i ranije su stručnjaci procjenjivali da se 30 do 40 posto slučajeva raka može izbjeći zdravijim životnim navikama, ali nije bilo izračuna o tome može li se i ostatak zloćudnih bolesti spriječiti. No, sad je utvrđeno da genetske promjene, odnosno mutacije do kojih dolazi kad se stanice dijele tijekom života također imaju veliki utjecaj na nastanak tumora.

Profesor Bert Vogelstein s Johns Hopkinsa kaže da mnogi pušači koji su izbjegli rak i doživjeli dugovječnost to pripisuju dobrim genima premda su zapravo imali samo sreću, a ne “dobre gene”. Dodaju da veći rizik za tumore imaju starije osobe jer se kod njih u tom duljem vremenskom razdoblju na stanicama akumulira i više genetskih oštećenja.

No, onkolog prof. dr. Stjepko Pleština s KBC-a Zagreb kaže da kod nastanaka tumora postoje stotine tisuća čimbenika rizika, od genetike do okoliša. - Nastanak tumora ne može se objasniti jednostavno i još dugo nećemo moći znati zašto točno dolazi do mutacija stanica. No, i danas već imamo lijekove koji mogu djelovati na te mutacije pa pacijentima produljavamo život i do nekoliko godina. U buduće će se vjerojatno kombinacijom lijekova moći djelovati na nekoliko vrsta mutacija kod istog pacijenta i rak pretvoriti u kroničnu bolest u slučajevima u kojima je danas neizlječiv. To će se dogoditi puno prije nego li se otkriju svi uzročnici tumorskih mutacija - kaže prof. dr. Pleština.

Dodaje da ipak treba više pozornosti posvetiti stilu života jer je primjerice u Hrvatskoj rak pluća kod muškaraca na prvom mjestu po smrtnosti, a kod žena na drugom. I rak debelog crijeva također zauzima visoko treće mjesto i kod žena i kod muškaraca. Naime, baš te vrste raka koje uzrokuje nezdrav stil života su i najagresivnije.

Amerikanci su željeli razviti statistički model za mjerenje prosječnog broja podjela u obnovi stanica tijekom života u 31 različitom tkivu. Pokazalo se da češće dijeljenje stanica povećava vjerojatnost za razvoj raka. Američka studija kaže da bi slučajne mutacije koje nastanu u tijeku podjele stanica mogle objasniti oko 65 posto pojavnosti raka. Naime, znanstvenicima je odavno poznato da se u nekim tkivima rak pojavljuje znatno češće nego li u drugim, ali zašto je to tako, nije bilo jasno. Nova studija objavljena u Scienceu sugerira da odgovor leži u broju podjela stanica unutar tkiva, što povećava opasnost od mutacija DNK.

Baš ta greška u repliciranju stanica u velikoj mjeri objašnjava čak 22 od 31 vrste raka koji su praćeni.

“Otkrili smo da je 9 vrsta raka koje su imale veći rizik nego li se predviđalo usko povezano sa životnim stilom pa je tako rak pluća povezan s pušenjem, rak kože sa sunčanjem”, rekao je Vogelstein. Dodao je da ipak promjena životnog sila može znatno smanjiti pojavnost nekih vrsta raka, a preventivni pregledi otkriti “slučajne” vrste raka u stadiju dok su tumori još izlječivi.