Razvoj ljudskog mozga omogućilo je... meso!

Današnji način prehrane bitno je promijenjen u odnosu na naše evolucijske pretke. Hrana Homo sapiensa znatno je kaloričnija. Međutim, čini se da je upravo taj “skok” u kalorijskom unosu nastao nakon što je prapovijesni čovjek bio prisiljen seliti se iz Afrike prema sjeveru. Tada se, naime, čovjek počinje sve više hraniti mesom životinja. Vilica se sukladno tome smanjuje i poprima današnji oblik.

Usporedo s tim novim navikama u prehrani dolazi do značajnog i odlučujućeg razvoja mozga te mozak tadašnjeg čovjeka poprima masu koja je veća od mozga njegovih evolucijskih predaka, a znatno veća od mozga čovjekolikih majmuna. Promijenjeni “jelovnik” nije jedini razlog razvoja mozga, ali je sigurno jedan od najbitnijih evolucijskih faktora. Nakon što se dogodila ta promjena, sve raznovrsnija i kvalitetnija ishrana dodatno je utjecala na daljnji razvoj ljudskog tijela i živčanog sustava. Te su činjenice izazvale cijeli niz progresivnih načina ponašanja, novih socijalnih odnosa koji su vodili prvobitnu zajednicu kroz različite evolutivne faze.

Kako bi shvatili utjecaj prehrane na evoluciju čovjeka, u obzir se moraju uzeti i još neki parametri kao što su: potraga za hranom, način konzumiranja i biološki utjecaj na organizam. Dakle, evolucija je čovjeka prilagodila svom okolišu i njegov organizam prikladnoj prehrani.

Danas se provode vrlo detaljne studije kojima je cilj odrediti najkvalitetniju prehranu čovjeka današnjice. Takva je studija pod nazivom EPIC-Oxford provedena u Velikoj Britaniji i rezultati su upravo objavljeni u časopisu Public Health Nutrition. U ispitivanje je bilo uključeno 2107 osoba. Od njih, 1388 osoba jelo je meso, 210 bilo je onih čija se prehrana temeljila na ribi, a 420 bilo je vegetarijanaca i 89 vegana. Osobe su bile u dobi između 20 i 76 godina.

Glavni cilj studije bilo je izmjeriti preteču vitamina D, 25(OH)D vitamin, u plazmi osoba koje provode različite režime prehrane. Osobe čija je prehrana uključivala meso, imale su najvišu razinu 25(OH)D vitamina u plazmi, a vegani su imali najnižu. Prehrana je očito jako važna komponenta za unos prekursora vitamina D, stoga se onima koji su na veganskom tipu prehrane preporučuje unos vitamina D3 u obliku gotovih preparata kako bi nadoknadili manjak tog vitamina zbog nedovoljnog unosa hranom.

Već je nekoliko puta bilo isticano koliko je vitamin D važan za normalno funkcioniranje našeg organizma i održavanje brojnih funkcija, uključujući i mentalno zdravlje. Još je jednom potrebno istaknuti da je svako pretjerivanje u prehrambenim navikama na duži rok štetno i da je zapravo pravilna prehrana ona koja uključuje raznovrsne, uravnotežene i umjerene obroke tijekom cijelog dana.