REDOVITO ODUGOVLAČITE S OBAVLJANJEM POSLOVA? Nemate pojma kakvu štetu činite vašem zdravlju i kvaliteti života - rješenje bi vas moglo iznenaditi

Kada odgodite pranje suđa ili odgovaranje na mailove koji vas danima čekaju, barem dok ne pogledate epizodu neke serije na televiziji, osjećate se sjajno. No u tih sat vremena odgode, čak i ako mislite da uživate, u vama se odigrava prava borba, piše Slobodna Dalmacija.

Naravno da postoji razlog zašto to radite. Možda ste umorni nakon radnoga dana, a u svakom slučaju je i jednostavnije: odlažete posao koji morate obaviti i u međuvremenu se zabavljate. No vaš mozak se ne bi složio - tamo se odvija pravi sukob prefrontalnog korteksa i limbičkog sistema, piše Business Insider.

Iako dosta ljudi funkcionira na taj način, jedna na pet osoba kronični je 'odlagač', tako barem pokazuje statistika. To znači da odgađaju obavljanje neke vrste posla svaki put kada za to imaju priliku. Dugoročno, vjerovali ili ne, time mogu naštetiti kvaliteti života, pa čak i narušiti zdravlje.

Trajna šteta

Kad idući put odlučite 'prolongirati' neku kućansku obvezu dok ne završi emisija koju sporadično pratite, sjetite se ovoga: vaš mozak se u trenutku donošenja odluke već napreže. O čemu se radi?

S jedne strane imate prefrontalni kortekst, dio mozga koji vam zadaje dugoročne ciljeve i regulira samokontrolu. Upravo je to onaj glasić koji vam napominje kako se suđe neće oprati samo od sebe.

Njemu nasuprot stoji limbički sistem. Njegova je specijalnost uživanje - govori vam da je pranje suđa dosadno i da će vam biti bolje ako se pozabavite nečim drugim. Odugovlačenjem vas dovodi u stanje užitka, ali ne uspijeva ugasiti revni prefrontalni korteks.

A ako se ovakva bitka vodi na dnevnoj bazi, nije dobro. Istraživanja su pokazala kako studenti koji zadaće obavljaju u zadnji tren i odlažu ih do posljednjeg mogućeg roka imaju mnogo slabije rezultate u odnosu na one koji ih rješavaju kako dođu. Isto tako, češće obolijevaju, ako je suditi posjetima liječniku - konstantnom unutarnjom bitkom narušavaju imunitet.

Isto tako, kod njih je veći osjećaj krivnje i vrlo često su anksiozni. Ukoliko kronično odgađaju bore se i s niskim samopouzdanjem, manjkom energije, pa čak i - depresijom.

Sve u svemu, kvaliteta života kod kroničnih slučajeva dosta je lošija nego kod ostatka ispitanih. Ako se pokušate opravdati izlikama u stilu da bolje funkcionirate pod pritiskom, zapravo zavaravate sami sebe. Poruka je jednostavna: odgađanje je nezdravo.

Postoji rješenje

Istraživanja su pokazala i koji je najbolji način da se riješite ovih unutarnjih bitki. Začudo, rješenje nije odmah prionuti na svaki posao kojeg se dosjetite, već u načinu na koji shvaćate vaše zadatke.

Oni apstraktni, poput otvaranja štedne knjižice, nemaju definitivno postavljen rok. Uvijek ih možete obaviti sutra. Upravo to je ono što vas vodi ka odgađanju.

Problem biste mogli riješiti na način da zadatak učinite konkretnim. Vrlo je jednostavno: istraživanje pokazuje da ljudi koji su vidjeli ilustraciju svoga života u mirovini češće počinju štedjeti od onih koji tako nešto nikada nisu zamislili. Ilustracija je nešto konkretno za što su se uhvatili i stoga prionuli obavljanju zadatka.

Ako vam je još uvijek nejasno, pokušajte sami na papir staviti popis ili sliku nečega što morate obaviti. Zadatak će postati opipljiv pa je veća i šansa da ćete ga u dogledno vrijeme maknuti s dnevnog reda.

I koji god zadatak bio, osjećat ćete se bolje kada ga izvršite. Uživat ćete više i u emisiji koju gledate, makar samo sporadično, piše Slobodna.