Stručnjak za disanje tvrdi: ‘Probajte izvesti ovaj test, ako uspijete, onda su vam pluća bolja od 95 posto populacije‘

Ako možete zadržati dah 60 sekundi, znači da imate bolja pluća od 95 posto populacije, tvrdi se u video testu koji je vrlo brzo postao viralan. Takvih je testova na društvenim mrežama mnogo, a u jednome se kaže kako je i zadržavanje zraka od ‘samo‘ 40 sekundi također dobar rezultat kojeg postiže većina vojnika, piše Daily Mail.

‘Stručnjak za disanje‘, Gideon Horner, koji ima više od 50.000 pratitelja na Instagramu, objavio je test te kazao kako vježbe disanja pomažu i kod anksioznosti.

U svojoj objavi, Horner zadržava dah jednu minutu dok mjerač vremena odbrojava 60 sekundi, odnosno od A do B.

‘Ako možete zadržati dah od A do B, imate bolji kapacitet pluća i bolju toleranciju na CO2 od 95 posto populacije.‘

Nije objašnjeno odakle Horneru te brojke, ali mnogi koji su izazov probali, rekli su da ih je zamalo poslao u ‘prerani grob‘ ili da su ‘vidjeli svoju baku‘ dok su pokušavali.

Međutim, neki su se pohvalili da su u skupini od 5 posto ljudi koji mogu bez zraka čitavu minutu.

‘Uspio sam to bez problema. Mogao sam i dulje. Imam 78‘, napisao je jedan komentator.

‘Imam 51 godinu i zamalo sam uspio! Falilo mi je 5 sekundi!‘ napisao je drugi.

Ipak, valja reći da kapacitet pluća uvelike varira od pojedinca do pojedinca i liječnici ga ne smatraju dobrim pokazateljem ukupnog zdravlja pluća.

Istraživanja su pokazala da prosječna osoba može zadržati dah između 30 i 90 sekundi, iako to varira.

Čimbenici koji na to utječu su dob, status pušača, opća kondicija i, najvažnije, tolerancija na nelagodu.

Ovo posljednje znači da liječnici obično ne smatraju sposobnost osobe da zadrži dah dobrim pokazateljem zdravlja dišnog sustava.

Nepouzdan test

Iako se tijekom Prvog svjetskog rata test zadržavanja daha koristio kao mjera fizičke spremnosti vojnika, stručnjaci su uvidjeli da to nije dobra mjera fizičkog zdravlja.

To je djelomično zato što ljudi mogu uvježbati zadržavanje daha i dulje podnositi nelagodu zbog čega rezultati neće biti pouzdani.

Zato danas liječnici za procjenu zdravlja pluća obično koriste nešto što se zove spirometrijski test.

Kod ovih pregleda pacijent ima kopču na nosu i cijev postavljenu ispred usta.

Potom, dišući samo na usta, mašina bilježi količinu zraka koju osoba može udahnuti i izdahnuti.

Ovo se koristi da se vidi dobiva li osoba dovoljno kisika sa svakim udahom.

Vojnici i ronioci mogu uvježbati zadržati dah neko dulje vrijeme, a svjetski rekord bez disanja je skoro 25 minuta.

Valja napomenuti i da zadržavanje daha nije posve bezopasno.

Ljudi mogu na kraju pasti u nesvijest te se ozlijediti, dobiti napadaj ili čak oštećenje mozga.

Kad netko zadržava dah, ne samo da je zaustavljen dotok kisika neophodnog za život, već i izbacivanje ugljičnog dioksida.

CO2 se počinje nakupljati u krvno-moždanoj barijeri, mreži krvnih žila i tkiva, koja služi kao zaštitni sloj koji oblaže unutrašnjost mozga.

To može uzrokovati pad osjetljive pH ravnoteže krvi koja potiče mozak da pošalje signal plućima da hitno udahnu.