Internetom kolaju mnoge tvrdnje o “magičnoj hrani za mozak”, poput bobičastog voća, ribljeg ulja i curryja, čiji učinci navodno potiču kognitivnu funkciju, pamćenje ili čak u potpunosti liječe Alzheimerovu bolest.
Profesorica June Andrews, specijalistica za skrb o demenciji, za Daily Mail je odlučila stati na kraj glasinama i odgovoriti na pitanje koje joj često postavljaju - mogu li određene namirnice ili dijete spriječiti Alzheimerovu bolest?
Oko 994 tisuća osoba živi s demencijom u Ujedinjenom Kraljevstvu, a na području SAD-a taj se broj penje na 7 milijuna. Alzheimerova bolest pogađa oko šest od deset osoba s demencijom.
Kao dugogodišnja specijalistička medicinska sestra i istraživačica, Andrews objašnjava da iako ne postoji posebna prehrana protiv Alzheimerove bolesti, te da ono što je zdravo i dobro za srce, ima isti učinak na mozak.
- Istraživanja pokazuju da pacijenti sa stanjima kao što su bolest srca, visoki krvni tlak, pretilost i dijabetes imaju veću vjerojatnost kognitivnog pada tijekom godina - piše Andrews za britanski tabloid.
Prehrane koje preporučuje su mediteranska dijeta i MIND dijeta, koja je slična mediteranskoj ali s manje namirnica životinjskog podrijetla. Obje potiču konzumiranje neprerađene hrane, biljaka i sjemenki uz izbjegavanje alkohola.
Objašnjava da je voće i povrće izrazito važno zbog antioksidansa i vitamina C. Jedna studija je, navodi Andrews, otkrila da ljudi koji konzumiraju MIND dijetu i jedu zeleno lisnato povrće poput špinata ili kelja mogu imati manje proteina koji se povezuju s Alzheimerovom bolešću u mozgu.
Sudionici studije konzumirali su navedeno povrće sedam ili više puta tjedno. Cjelovite žitarice i mahunarke poput leće ili soje, također su korisne za zdravlje srca i kognitivne funkcije. Maslinovo ulje, koje je glavna komponenta obje preporučene dijete, ima jaku povezanost sa zdravim kognitivnim starenjem.
Studija iz 2022. godine otkrila je poveznicu između većeg unosa maslinovog ulja i manjeg rizika od smrti prouzročene neurodegenerativnim bolestima. Također je utvrđen osam do 34 posto manji rizik od sveukupne smrtnosti.
Andrews posebno preporučuje kupovanje i kuhanje svježe hrane onima koji si to mogu priuštiti. Ipak, za one koji su voljni promijeniti samo jednu stvar u prehrani, urgira na izbacivanje alkohola.
Postoje brojne opcije bezalkoholnih pića, objašnjava, uz istraživanja koja pokazuju da oni koji više piju imaju daleko veću vjerojatnost da će razviti Alzheimerovu bolest u kasnijoj životnoj dobi. Dodaje da oni koji paze na prehranu i vježbaju, ali prekomjerno piju vikendom, poništavaju sav trud tog tjedna.