Svaki drugi umrli živio je u staračkom domu, samo u Splitu preminulo je 29 štićenika

Gotovo polovica preminulih od Covida-19 dosad u Hrvatskoj bili su korisnici domova za starije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), od 108 preminulih, njih 50 bili su korisnici domova za starije: 29 u Splitsko-dalmatinskoj, 14 u Koprivničko-križevačkoj, 6 u Dubrovačko-neretvanskoj te jedna osoba u Gradu Zagrebu.

- Ovi podaci nisu neočekivani jer znamo da su osobe starije životne dobi svuda u svijetu najugroženija populacija. U nizu europskih zemalja korisnici domova za starije čine između 60 i 70 posto smrtnih slučajeva.

Mi smo u Hrvatskoj dugo uspijevali očuvati korisnike domova za starije, ali nažalost onda se dogodilo zaražavanje koronavirusom u nekoliko domova, što je dovelo i do ovih smrtnih slučajeva - rekao je epidemiolog, dr. Branko Kolarić, redoviti profesor na Sveučilištu u Rijeci i član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH.

Nova analiza

Iako je najveća smrtnost zabilježena kod starijih osoba, podaci HZJZ-a pokazuju da je dosad najveći broj potvrđenih slučajeva Covida u dobnoj skupini 50-59 godina.

Ipak, novi uzlet broja zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj, koji bilježimo od 18. lipnja, pokazuje da je u odnosu na ranije analize vidljiv porast udjela oboljelih u dobnim skupinama od 20 do 29 te od 30 do 39 godina. Tako je udio oboljelih u dobi između 20 i 29 godina narastao s 10,8 na 12,9 posto, dok se udio oboljelih u dobi između 30 i 39 godina povećao s 13,7 na 15,1 posto. U HZJZ-u kažu da je među petstotinjak novooboljelih u našoj zemlji vidljivo najveći broj potvrđenih slučajeva u dobnoj skupini 20-29 godina.

- Vidljivo je da broj oboljelih opada prema starijim dobnim skupinama, što je dobro jer se upravo za te dobne skupine opaža da postoji veći rizik od razvoja teže kliničke slike i komplikacija povezanih s Covidom-19. U četiri dobne skupine je veći udio zaraženih muškaraca u odnosu na žene, u četiri dobne skupine je veći udio zaraženih žena, a u jednoj je jednak udio zaraženih žena i zaraženih muškaraca - ističu u HZJZ-u.

Važne su mjere

Činjenica da su među novooboljelima velikim dijelom mladi ljudi nije iznenađenje, smatra epidemiolog Kolarić.

- Otvorena su brojna okupljališta mladih ljudi, od kojih su neka, poput noćnih klubova, postala nova žarišta širenja koronavirusa. Na takvim je mjestima teško držati epidemiološke mjere jer su zatvoreni prostori na kojima se okuplja veliki broj mladih koji su u bliskom kontaktu dok plešu ili razgovaraju.

Sada je veliki izazov za nas epidemiologe ‘uloviti’ sve kontakte mladih koji su se zarazili u noćnim klubovima. Posebice je veliki izazov jer su neki od tih mladih ljudi djelatnici bolnica i domova za starije, a te sustave moramo čuvati od prodora koronavirusa. U svakom slučaju, mislim da mlade ljude ne smijemo osuđivati, nego domovima za starije i bolnicama pružiti maksimalnu podršku kako ne bi došlo do širenja zaraze - istaknuo je Branko Kolarić.

Kada se gledaju statistike o težini bolesti kod pacijenata kojima je do 18. lipnja dijagnosticiran Covid-19, pokazuje se da je najveći broj pacijenata imao blagi oblik bolesti.

Hospitalizacija

- Ako se vodimo time da su blagi slučajevi one oboljele osobe koje se liječe doma, teži slučajevi oni kojima treba bolnička zdravstvena skrb i kliničko praćenje, a najteži slučajevi oni koji završe na respiratoru, onda bi, do 18. lipnja, najveći udio u ukupnom broju oboljelih zauzimali blagi slučajevi, njih 66,40 posto, a težih, odnosno hospitaliziranih slučajeva bilo je 33,60 posto. Najteži slučajevi, oboljele osobe na respiratoru, zauzimale su 6,9 posto u ukupno hospitaliziranima - navode u HZJZ-u.