U Hrvatskoj lani od moždanog udara umrlo 4950 osoba, čak 8,7 posto svih ukupno umrlih

U Hrvatskoj, kao i u Europi i svijetu, moždani udar je drugi uzrok smrti, a od te je bolesti lani kod nas umrlo 4950 osoba, odnosno 8,7 posto svih ukupno umrlih, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u povodu Svjetskog dana moždanog udara, 29. listopada.

Kod muškaraca u Hrvatskoj moždani udar je na trećem mjestu iza ishemijske bolesti srca i covida-19, isto kao i u žena, kod kojih su prva dva uzroka smrti ishemijske bolesti srca i hipertenzija.

Po podacima iz 2020. godine, od moždanog udara umrlo je 2120 muškarca (7,5 posto od svih umrlih muškaraca) i 2830 žena (9,8 posto od svih umrlih žena). Stope mortaliteta rastu s dobi, a značajni porast smrtnosti vidljiv je u dobi od 60 godina u muškaraca, te iznad 65 godina u žena.

U posljednjih 15-tak godina u Hrvatskoj je prisutan pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti, među koje pripada i moždani udar, a smanjenje iznosi 46 posto. No, prema Eurostatu za 2018., Hrvatska je po smrtnosti i dalje na visokom šestom mjestu među 34 europske zemlje.

Važnost ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara

Svjetskim danom moždanog udara želi se podići svijest o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara i potrebi brzog djelovanja jer svaka je minuta ključna za ishod. Brz pristup liječenju spašava živote i poboljšava oporavak pa pri uočavanju znakova moždanog udara odmah treba nazvati hitnu pomoć.

Simptomi su iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, smetnje govora i vida, iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje, te jaka glavobolja. Prema procjenama, moždani udar u svijetu doživi 14,5 milijuna ljudi godišnje, a 5,5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

Rizik od moždanog udara može se smanjiti ako se prepoznaju i liječe čimbenici rizika: visoki krvni tlak, šećerna bolest, visoka razinu kolesterola i fibrilacija atrija. Treba biti tjelesno aktivan, redovito vježbati, održavati prehranu bogatu voćem i povrćem te smanjiti unos soli, šećera i masnoća, ograničiti konzumaciju alkohola i ne pušiti.