U Hrvatskoj se u sklopu sistematskog uvodi probir među djecom na nasljedni kolesterol

Nasljedni povišeni kolesterol među školskom djecom ubuduće će se otkrivati u sklopu sistematskog pregleda za upis u osnovnu školu, najavljeno je na stručnom zdravstvenom kongresu koji je od 6. do 7. svibnja održan u Opatiji.

U sklopu sistematskog djeci će se raditi krvne pretrage i provjeravati vrijednosti kolesterola, najavio je akademik Željko Reiner na kongresu Futur Z istaknuvši da je riječ o velikom iskoraku u pravodobnoj detekciji nasljedno povišenog kolesterola.

"Iako obiteljska hiperkolesterolemija zvuči kao rijetka bolest, ona obuhvaća svakog 300-tog građanina i jedna je od najčešćih nasljednih bolesti", upozorio je Reiner.

Objasnio je da se ta bolest javlja već s rođenjem, a oboljeli imaju deset puta veći rizik od preuranjenih kardiovaskularnih incidenata.

Upravo je stoga kod nasljedno povišenog LDL kolesterola važna mogućnost probira, koji će se, u planu je, uvesti do kraja ove godine kroz sustav školske medicine.

Ideja je da se svakom djetetu, koje ionako dolazi na sistematski pregled prije upisa u prvi razred osnovne, odsad provjeri i vrijednost LDL kolesterola.

"Time bismo otkrili djecu koja već tada imaju povišen LDL kolesterol, te bi im se dale smjernice za daljnje postupanje, no informacija bi bila važna i za obitelj tog djeteta, koje bi se također uputilo na provjeru vrijednosti LDL kolesterola, zbog sumnje na obiteljsku hiperkolesterolemiju“, pojasnio je Reiner.

Ravnatelj KBC Rijeka Alen Ružić istaknuo je da su u Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti i dalje prvi uzrok smrti, a glavni čimbenik rizika je povišeni LDL kolesterol. Ističe da je riječ o asimptomatskom stanju, u kojemu bolesnik nije svjestan opasnosti.

"Čak 75 posto kardiovaskularnih bolesti možemo spriječiti djelujući na čimbenike rizika, poput povišenog LDL kolesterola i visokog krvnog tlaka. Mali pomaci u smanjenju bilo kojeg od tih čimbenika spašavaju živote. To se prvenstveno provodi kroz preventivne preglede i programe ranog otkrivanja bolesti, poput probira“, ustvrdio je Ružić.

Od kardiovaskularne bolesti svakoga dana u Hrvatskoj u prosjeku preminu 62 osobe, stoga je sveobuhvatan, Nacionalni plan borbe protiv kardiovaskularnih bolesti ključan za poboljšanje crne statistike, poručeno je na panel raspravi.

Nabava nove radioterapijske opreme do kraja 2024.

U sklopu kongresa održan je i panel o ishodima liječenja u onkologiji, na kojemu je državni tajnik Tomislav Dulibić najavio nabavu opreme za dijagnostiku i liječenje te uspostavu nacionalne onkološke mreže.

"Krajnji je rok za nabavu radioterapijske opreme i uspostavu onkološke mreže 2025., no očekujemo da će to biti realizirano već do kraja 2024. godine, odnosno do kraja mandata ove vlade“, rekao je Dulibić.

Predstojnik Klinike za onkologiju KBC Zagreb Stjepko Pleština istaknuo je da je smrtnost od raka u Hrvatskoj dvostruko je veća nego u EU te su nužna dodatna ulaganja, ali i uvođenje multidisciplinarnog individualiziranog pristupa svakom bolesniku.

Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina upozorio je da je poboljšanje ishoda liječenja onkoloških bolesnika apsolutni prioritet jer u Hrvatskoj svaki dan od posljedica raka umre 39 osoba.