Prema najnovijim dokumentima objavljenim u vodećem medicinskom časopisu JAMA Internal Medicine, razotkrivena je godinama čuvana tajna: šećerna industrija podmitila je znanstvenike s prestižnog Harvarda da objave studiju koja umanjuje vezu između šećera i srčanih bolesti te zasićene masti prikažu glavnim krivcem za narušavanje zdravlja.
Cristin Kearns, Laura Schmidt i Stan Glantz sa sveučilišta u Kaliforniji ispitivali su povijesne izvještaje i otkrili tisuće stranica korespondencije i drugih podataka koji pokazuju da su vodeće šećerne industrije uložile velike napore kako bi fokus povezanosti hrane i bolesti srca prebacili sa šećera na masti, a jedna od metoda je su bila i znanstvena istraživanja. Tada se, naime, nije niti vodilo previše računa o tome jesu li uključene strane u sukobu interesa, što je značilo da ljudi iz industrije mogu usko surađivati sa znanstvenicima i tražiti “popravljanje” izvještaja sve dok ne budu zadovoljni. A nisu čak niti morali prijaviti svoje sudjelovanje.
Etički potez
Doduše, posljednjih nekoliko godina znanstvenici preispituju tvrdnje da su masnoće štetne za srce. Pa su već više puta isticali kako izbacivanje maslaca, vrhnja i masnog mesa iz prehrane može učiniti više štete nego koristi. Neki su upozoravali kako se tvrdnje da je prehrana bogata mastima loša za arterije temelje na pogrešnim tumačenjima znanstvenih studija. Javili su se i liječnici koji su govorili kako je vrijeme da se sruši mit o ulozi zasićenih masnoća u bolestima srca. Profesorica s njujorškog sveučilišta, Marion Nestle, je šokirana.
“Sve se to odvijalo javno, a mito bilo prilično veliko. Financiranje istraživanja je etički potez, ali podmićivanje znanstvenika da stvore dokaze koje trebate, to nije”, napisala je u uvodniku objavljenom uz novo otkriće.
Sporno istraživanje objavljeno je 1967. godine u The New England Journal of Medicine. Istraživanje je sponzorirala Sugar Research Foundation, današnja Sugar Association, koja je trojici hardverskih znanstvenika platila oko 50.000 dolara. Ta trojka nije više živa.
Mito
Jedan od podmićenih, Mark Hegsted, kasnije je postao glavni nutricionist u američkom Ministarstvu poljoprivrede. Upravo je on 1977. pomogao sastaviti vladine smjernice o prehrani. Drugi znanstvenik je, kako piše New York Times, bio Fredrick J. Stare, šef harvardskog odjela za prehranu, pa je American Medical Association u izvještaju iz 1962. godine upozorio da prehrana s malo masti, ali puno ugljikohidrata potiče nastanak kolesterola.
U vrijeme kad su znanstvenici počeli govoriti o šećeru kao rizičnom faktoru kardiovaskularnih bolesti, udruženje je platilo harvardskim profesorima da objave studiju koja bi odgovornost za srčane bolesti prebacila na zasićene masti i kolesterol. Pa je margarin zamijenio maslac jer ima manje zasićenih masti, a proizvođači hrane počeli su uklanjati masti iz proizvoda i dodavati šećer. Utjecaj tih promjena na zdravlje populacije je nemjerljiv.
Sukob interesa
- Velike količine šećera i zasićenih masti štetne su za zdravlje i njihove je učinke teško razdvojiti, ali je razumno ograničiti količinu šećera - kaže profesorica Nestle. I danas industrije s puno novca financiraju znanstvena istraživanja, ali časopisi i znanstvenici otkrivaju izvore financiranja. Od 1984. godine postoji propis o sukobu interesa.
Iz Sugar Association priopćili su da je teško komentirati nešto što se događalo prije 50 godina te da dokumente nisu nikada vidjeli.
Olja Martinić: Šećer nije dugo primjeni, pa je teško reći koliko je štetan
Dijetetika je egzaktna i sadržajna znanost. Šećer u prehrani nema tako dugu primjenu da bismo mogli reći koliko je on štetan ili nije za naše zdravlje. Naime, njegovo je korištenje i primjena i krenula tek nakon Drugog svjetskog rata. Da bismo uopće znali kako određena namirnica utječe na zdravlje, treba proći i četrdesetak godina, a za neke je potrebno i da se izmjene dvije generacija, zato ne vjerujem u teorije zavjere - govori nam nutricionistica Olja Martinić i dodaje kako je šećer posljednjih 20 godina doživio ekspanziju i u takvoj atmosferi se povezivao s koronarnim i bolestima kardiovaskularnog sustava. Jer govorimo o velikim količinama šećera u određenim namirnicama.
Danas se ipak zna da šećer povećava otpor na inzulin, smanjuje dobar, a povisuje loš kolesterol, uzrokuje upale krvnih žila... što može uzrokovati bolesti srca. Treba ograničiti unos šećera. Za žene je preporučena količina 25 grama, a za muškarce 36 grama. Naša nutricionistica kaže kako preporučeni unos možemo pretvoriti i u jušnu žlicu ili otprilike 10 grama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....