Zagrepčanka Ana P. (84) bila je nekad energična, društvena i pričljiva žena koja je svoj radni vijek provela kao medicinska sestra. Prije šest-sedam godina njezini su bližnji počeli primjećivati da počinje zaboravljati.
- Kada je mama imala 76 ili 77 godina, primijetili smo da se ne može sjetiti neke riječi, imena ili događaja. No, nismo tome pridavali značaj, mislili smo da je prirodno da osoba u toj dobi ponekad zaboravlja pojmove. Mama se često žalila i na glavobolje - prisjetila se Vesna, diplomirana socijalna radnica koja radi u jednoj marketinškoj agenciji.
- Da se s mamom nešto neobično zbiva, spoznali smo u ljeto. Mama je svakog ljeta pripremala džem od smokvi, a inače je bila odlična kuharica. No, tog ljeta džem joj nije uspio jer je stavila krive sastojke. Nadalje, mama je cijeli život bila jako uredna žena, a odjednom je postala nemarna oko svojih higijenskih navika. Posumnjali smo da se nešto ozbiljno zbiva s njom.
Vesna je majku odvela na pregled u KBC Rebro gdje su joj dijagnosticirali Alzheimerovu bolest.
- Moja majka je u to doba još bila potpuno svjesna i liječnik joj je pojasnio da boluje od neizlječive bolesti. Objasnio joj je kako će teći tijek bolesti, što je majku prilično deprimiralo. Kod nje se razvoj bolesti najprije odrazio na govorne sposobnosti. Cijeli život bila razgovorljiva žena, a već u prvoj fazi bolesti govorila je isključivo jednosložne rečenice - rekla je Vesna, čija je majka Ana jedna od barem 32.000 hrvatskih pacijenata koji boluju od Alzheimerove bolesti, neizlječivog neurološkog oboljenja.
No, ohrabrujuća vijest stigla je jučer sa Sveučilišta Oxford, čiji su znanstvenici u istraživanju, objavljenom u časopisu Public Library od Science One, pokazali kako bi visoke doze vitamina B mogle usporiti razvoj Alzheimerove bolesti. Naime, visoke doze vitamina B mogu značajno, čak za 50 posto usporiti tempo smanjenja mozga. Smanjenje mozga prirodan je proces tijekom starenja, no poznato je da se ovo stanje ubrzava kod ljudi s blagim kognitivnim poremećajem, kao i kod onih koji pate od Alzheimerove bolesti.
Potrebne dodatne studije
Istraživanje britanskih znanstvenika provedeno je na 168 ispitanika starije životne dobi koji pokazuju simptome blagog mentalnog propadanja, poput problema s govorom ili zaboravljanja pojednih pojmova, što su u prvoj fazi bolesti događalo gospođi Ani. Polovica ispitanika svakoga je dana dobivala tablete koje su sadržavale visoku koncentraciju vitamina: kombinaciju folne kiseline, B6 i B12. Druga polovica pacijenata dobivala je placebo. Nakon dvije godine pokazalo se da se kod pacijenata koji su svakodnevno uzimali visoke doze vitamina B smanjenje mozga usporilo 53 posto u odnosu na one koji su primali placebo.
- Ovo je mnogo veći učinak vitamina nego što bi to bilo tko mogao predvidjeti i govori nam nešto na biološkoj razini. Ti vitamini nešto čine moždanoj strukturi, oni je štite, što je osobito važno jer nužno je zaštiti mozak od razvoja Alzheimerove bolesti - izjavio je za BBC prof. David Smith, jedan od autora istraživanja.
Smith je, međutim, istaknuo kako su potrebna nova istraživanja kako bi se potvrdilo da visoke doze B vitamina stvarno preveniraju razvoj te bolesti kod ljudi s blagim kognitivnim oštećenjima.
Znanstvenici već neko vrijeme znaju da vitamin B može imati blagotvorni učinak u slučaju Alzheimerove bolesti jer folna kiselina, vitamin B6 i vitamin B12 kontroliraju razinu homocisteina u krvi. Visoke razine aminokiseline homocisteina u krvi povezane su s bržim smanjenjem mozga i razvojem te bolesti.
- Već na početku mamine bolesti liječnici su nam savjetovali da tablete Neurobion, koji sadrži vitamine B, jer one imaju blagotvorni učinak na većinu neuroloških oboljenja - rekla je Vesna koja se prisjetila tijeka bolesti kod svoje mame.
Brojka koja stalno raste
- Pokušala sam majku što dulje zadržati u obiteljskom okruženju, a kad je bila u drugoj fazi bolesti, angažirala sam jednu ženu da se tijekom dana brine o njoj. Majka je u toj fazi bila hiperaktivna, mnogo je jela i malo je spavala. Ponekad je bila kao razigrano dijete pa bi izvadila sve stvari iz ormara - rekla je Vesna.
Iako je poznata još od vremena starih Grka, Alzheimerovu bolest prvi je 1906. u medicinskoj literaturi opisao Alois Alzheimer, po kome je dobila ime.
Svijest o tom neizlječivom oboljenju počela je jačati kada se saznalo da su od nje bolovale i preminule neke slavne osobe poput francuskog kompozitora Maurice Ravela, bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana, američkih glumaca Rite Heyworth i Charltona Hestona te naše Zdravke Krstulović.
Broj oboljelih od Alzheimerove bolesti stalno raste. U svijetu danas od te bolesti boluje 25 milijuna osoba, a predviđa se da će do 2040. godine biti više od 80 milijuna oboljelih. Bolest se najčešće manifestira nakon 65. godine, a ponekad se rani simptomi mogu opaziti već u četrdesetim godinama života.
Iako je Alzheimerova bolest neizlječiva, danas postoji nekoliko lijekova iz skupine antidementika koji znatno mogu usporiti njezin tijek te poboljšati kvalitetu života pacijenta. Bolest u prosjeku traje sedam godina, no ima slučajeva da pacijenti umru već za godinu dana ili da boluju 20 godina.
Sve teže faze bolesti
- Moja majka je sada u trećoj fazi bolesti. Prije tri godine bila sam primorana smjestiti je u dom. No, bila sam šokirana što tada nijedan javno financirani dom nije primao oboljele od Alzheimerove bolesti, a privatni su domovi dvostruko skuplji. Moja majka sada više nije pokretna i uglavnom sjedi u kolicima ili leži. Obilazim je dva-tri puta tjedno, ona mi se nasmiješi, no mislim da me više ne prepoznaje - rekla je Vesna.
Vitamin B1
- Ovaj vitamin služi za iskorištavanje šećera, a također osigurava provodljivost živaca. Kad ga nema dovoljno u organizmu može doći do čestih grčeva, trnjenja ruku i nogu, a štetit će i radu srca. Ponekad može doći i do poremećaja rada mozga
E izvor B1 vitamina su pivski kvasac, pšenične klice, šunka, jaja, orasi, grašak, krumpir
Vitamin B2
- Ili riboflavin osigurava stanično disanje. Nedostaje li prvo se očituje smetnjama u očima, koje postaju osjetljive na svjetlost te u teškom zarastanju rana i promjenama na koži
E najviše ga ima u mliječnim proizvodima, svježem povrću, jetri, lososu, teletini i integralnim žitaricama.
Vitamin B3
- Vrlo je važan u staničnoj izmjeni tvar. Ako ga nedostaje osim promjena na koži i proljeva može izazvati zaboravljivost.
E vitaminom B3 bogata je jetra, meso, kikiriki, žitarice, skuša, lješnjak, krumpir, smeđa riža i mahunarke.
Prof. dr. Nenad Bogdanović,
Karolinska institut u Stockholmu:
Preparate bi trebali uzimati svi seniori
- Već nekoliko godina starijim osobama dajemo preparat TrioBe koji sadrži B12, B6 i B9 vitamin jer smo shvatili da tako pomažemo ne samo u boljem funkcioniranju mozga nego i srca, jer je dobar za cirkulaciju, te u smanjenju broj moždanih.
Preparatom snižavamo homocistein koji je kod starijih osoba nerijetko visok i zato opasan - ističe prof. dr. Nenad Bogdanović, neuropatolog Zavoda za neuropatologiju u Sveučilišnoj bolnici Karolinska koji se dugo bavi upravo Alzheimerom.
Dodaje da vitamini iz B skupine očito djeluju na mikrocirkulaciju općenito, pa tako i onu mozga, što će nedvojbeno usporiti njegovo propadanje. Zasad nema dokaza da djeluje i na poboljšanje kognitivnih funkcija kod osoba kod kojih je već došlo do atrofije. Bogdanović smatra da bi B vitamini trebali biti obavezna terapija koju bi starijim osobama propisivali liječnici obiteljske medicine. No, naglašava da doze B vitamina moraju biti vrlo visoke ako se želi postići terapijski učinak. ( G. J.)