NOVO OTKRIĆE

ZNANSTVENA STUDIJA Neravnoteža bakterija u crijevima može otkriti šećernu bolest prije prvih simptoma

Ilustracija
 Neja Markičević / CROPIX

Promjena vrste i aktivnosti bakterija u crijevima može otkriti predijabetes koji vodi u šećernu bolest tipa 2, pokazala je studija na identičnim blizancima objavljena u najnovijem časopisu Genome medicine.

Riječju, analiza neravnoteže crijevnih bakterija (mikrobiota) mogla bi pomoći u dijagnosticiranju dijabetesa tipa 2 prije nego što se pojave simptomi bolesti. Naime, neke ranije studije također su pokazale da osobe s dijabetesom tipa 2 imaju specifičnu neravnotežu crijevnih bakterija, no one su rađene samo na bolesnim osoba.

Ispitivanja na blizancima

Nova studija rađena je na zdravim osobama kojima ranije nije dijagnosticiran dijabetes. Analiza je pokazala da promjene u mikrobioti mogu biti prepoznatljive u tzv. predijabetičkom razdoblju. Znanstvenik Curtis Huttenhower te njegovi kolege s Harvarda, kao i oni s Nacionalnog sveučilišta Južne Koreje, željeli su prepoznati vezu između markera dijabetesa tipa 2, promjene u crijevnim bakterijama te genetike “domaćina”.

U studiji je bilo 20 zdravih jednojajčanih koreanskih blizanaca u dobi od 30 do 48 godina koji su već bili uključeni u istraživanje Twin Study u Južnoj Koreji. Naime, istraživanja na jednojajčanim blizancima koji dijele iste gene omogućilo je znanstvenicima da istraže aspekte bolesti povezane s crijevnim bakterijama neovisno o genetskim osobinama pojedinaca. Uzimali su se podaci o dobi, visini, težini, indeksu tjelesne mase (ITM), šećeru u krvi, načinu prehrane i stilu života. Također su im uzeti uzorci stolice kako bi se dobio uvid u mikrobnu strukturu crijeva.

Uzorci su uzimani na početku studije, a potom po jedan u razdoblju od 12 do 44 mjeseca. Metoda uzorkovanja omogućila je da se promatraju promjene kod pojedinaca tijekom vremena. Nitko od sudionika u studiji prije nije imao dijagnozu dijabetesa tipa 2. Znanstvenici su mogli usporediti funkcioniranje i sastav crijevnih bakterija s pojavom predijabetesa u raznim fazama.

Neočekivano otkriće

Promjene su uključivale smanjivanje A.muciniphila, čiji nedostatak povećava tjelesnu težinu. Kod tih je sudionika dolazilo i do funkcionalnih promjena koje se odnose na razinu ITM-a, šećera u krvi te masnoća, što ukazuje na tzv. oksidativni stres zbog imune aktivacije ili upale.

Slične su promjene već viđene kod pacijenata s kroničnim dijabetesom tipa 2 i upalnih bolesti crijeva. Neočekivano otkriće je da, premda blizanci imaju istu vrstu mikroorganizama u crijevima, sojevi ove vrste su različiti.

“To sugerira da su blizanci u početku kolonizirali iste greške, možda zbog zajedničkog okruženja ili genetike, a zatim su se počeli razilaziti kroz kratkoročnu evoluciju. Ako je to točno, daje nam priliku za razumijevanje kako se ravnoteža sustava crijevnih bakterija razvija bez dijabetesa u raznim uvjetima”, rekao je Huttenhower.

Veći uzorak

Znanstvenici se nadaju da će ova metodologija, bude li se primijenila na većem uzorku ispitanika, pridonijeti tome da se jasnije vidi što i kako utječe na pojavu dijabetesa tipa 2.

“Prva istraživanja kojima se pokušavalo povezati neke autoimune bolesti s neravnotežom crijevnih bakterija izazivala su podsmijeh. No, danas postoji sve više dokaza da bakterije kao živi organizmi luče neke ‘nusprodukte’ koji nužno ne izađu iz organizma sa stolicom pa mogu negativno utjecati na organizam, potičući primjerice glad, pa zato i debljanje. Neki oblik bakterijske neravnoteže očito može ukazati na to da nam se sprema dijabetes tipa 2”, kaže endokrinolog dr. Velimir Altabas iz KBC-a Sestara milosrdnica.

Dodaje da velik dio hrane koja je danas na našem jelovniku ne sadrži nikakve bakterije. Sterilizira se, pasterizira, a sve kako bi trajala što dulje, što može poremetiti bakterijsku ravnotežu u crijevima.

Simbioza s bakterijama

Ljudi su zapravo uvijek živjeli u simbiozi sa svojim bakterijama i taj suživot je koristan ako se ne naruši ravnoteža, kaže dr. Altabas. Riječju, sve ono što se može pokvariti u kratkom roku sadrži i “dobre” bakterije koje nam trebaju i reguliraju crijevnu ravnotežu, poput kiselog kupusa.

Altabas naglašava da rano otkrivanje predijabetesa daje mogućnost “rane intervencije”, odnosno već se samo promjenom prehrane u koju su uključeni fermentirani proizvodi može spriječiti razvoj dijabetesa tipa 2.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 20:14